iklan

HEADLINE, SAÚDE

Janeiru to’o jullu, labarik na’in-1.769 sofre má nutrisaun iha TL

Janeiru to’o jullu, labarik na’in-1.769 sofre má nutrisaun iha TL

Labarik sira haksolok bainhira simu Prezidente Republika, José Ramos Horta, hodi selebra loron mundiál labarik iha palásiu prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, kuarta (01 juñu 2022). Imajen Tatoli/Antonio Daciparu.

DILI, 30 setembru 2022 (TATOLI)— Diretór Nasionál Saúde Publika iha Ministériu Saúde, Frederico Bosco, hateten hahú hosi fulan-janeiru to’o jullu, konsege rejista labarik menus tinan lima mai kraik na’in-1.769 sofre má nutrisaun iha territóriu nasionál.

“Durante janeiru to’o jullu 2022, pesoál saúde sira monitoriza kresimentu labarik sira nian, hahú hosi tinan lima mai-kraik na’in-44.238, hosi númeru ne’e, ita deteta labarik hamutuk 1.769 ka 3% mak sofre mánutrisaun moderadu, no labarik ne’ebé má nutrisaun grave na’in-442 ka 1%,” katak Diretór Nasionál Saúde Públiku ne’e ba agência TATOLI liuhosi rede sosiál, sesta ne’e.

Daudaun ne’e, Ministériu Saúde presta serbisu atu prevene no responde kazu má nutrisaun mak foti asaun prevensaun.

“Ita aposta serbisu prevensaun liuhosi hasa’e koñesimentu populasaun sira nian, liuliu inan-aman sira kona-ba maneira loos atu konsumu ai-han ne’ebé seguru no saudavél, ita mós haforsa ita nia detesaun sedu ba labarik sira ho má nutrisaun, liuhusi asegura konsulta antenatál no postnatál ida ne’ebé regulár ba inan no labarik sira,” nia afirma.

Sistema kuidadu saúde primária liuhosi programa saúde na família kontinua foku atu responde ba situasaun má nutrisaun iha rai laran, liuliu área ne’ebé kabe ba kompetensia Ministériu Saúde nian.

Tanba atu kombate má nutrisaun, nia dehan presiza aprosimasaun multisetoriál, iha ne’ebé  parte integrante sira servisu iha liña korrespondénsia ida atu atinje meta kona-ba redusaun má nutrisaun iha rai-laran.

“Labarik sira ne’ebé ita deteta ona ho estadu má nutrisaun moderadu ka grave, ita nia pesoál saúde sira halo tratamentu ba sira tuir matadalan ne’ebé iha ona. Ida ne’e inklui distribusaun suplementu nutrisaun, halo kontrolu regulár ka halo internamentu ba labarik ne’ebé sofre má nutrisaun grave,” katak.

Tuir peskiza husi Ministériu Saúde iha 2020, Labarik tinan lima mai kraik ho 47% sofre má nutrisaun krónika no raes badak iha Timor-Leste.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór        : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!