iklan

HEADLINE, SAÚDE

Família presiza apoia pasiente ema ho defisiénsia mentál hodi bele rekupera

Família presiza apoia pasiente ema ho defisiénsia mentál hodi bele rekupera

Ema ho defisiénsia mentál hosi suku Ritabou ho naran koñesida ‘Nando Pinki’ movimenta ba-mai iha luron públiku ho isin-molik. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz.

DILI, 10 outubru 2022 (TATOLI)— Médiku Pisikiatra Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV), Edmundo Monteiro, hateten importante tebes pasiente ema ho defisiénsia mentál tenke hetan apoio husi família iha tratamentu médiku hodi bele rekupera.

“Iha kazu barak mak rekupera ne’e, mai husi akonpañamentu família nian, tanba suporta família nian sai hanesan save importante dahuluk,” Médiku Pisikiatra ne’e hateten iha nia kna’ar fatin HNGV, segunda ne’e.

Tanba, nia dehan iha kazu depresaun barak la presiza tratramentu, maibé presiza akonselamentu hosi família pasiente rasik.

“Se nia la konsege hemu ai-moruk, nia mós la hetan apoia hosi familia, ne’e ita bele dehan sai pior liután tanba ne’e familia mak sai motivador ba sira,” katak.

Segundu Komandante PNTL Dili, Superintendente Polísia, Euclides Belo, fó-hatais roupa ba abitante ida ne’ebé sofre moras mentál. Imajen/PNTL.

Númeru moras mentál aas tanba iha fatór prevalénsia ne’ebé kauza mak ekonomia, sosiál no ambientál.

“Ita ko’alia kona-ba ekonomia iha afeta barak exemplu ita nia maluk barak mak la konsege servisu no maneira oinsá atu sustenta moris ida ne’e, sai hanesan fatór ida ne’ebé mak boot tebes. Agora sosiedade nian mak joven barak mak hemu droga entaun ida ne’e sai fator hodi aumenta númeru moras mentál nian,” akresenta.

Tuir nian ko’alia kona-ba saúde mentál labele foka de’it ba maluk sira ne’ebé mak la’o iha dalan ninin, tanba moras mentál sai hanesan problema boot ba moras sira seluk, exemplu stress ka depresaun, ensidade tanba dalabarak médiku sira fó tratamentu barak liu mak depresaun.

“Durante ami konsulta, iha ami nia departamentu, kada pasiente sira mai númeru sa’e maka’as kompara ho antes iha tinan 2019, tanba ema sira seidauk iha koñesimentu kle’an, entaun kada fulan ami fó tratamentu pasiente 80 ba leten, maibé agora daudaun kada fulan pasiente hamutuk 145 ba leten,” nia afirma.

Tuir dadus hahú janeiru to’o juñu pasiente ne’ebé tenta oho-aan no baixa iha sala acute care HNGV hamutuk 17, hosi númeru ne’e maioria inan feton sira hosi idade 16 to’o 40.

“Daudaun sira ne’ebé baixa iha sala acute care HNGV hamutuk na’in-haat ho kazu agresivu,” nia afirma.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór      : Florencio Miranda Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!