DILI, 10 outubru 2022 (TATOLI)—Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, Guilhermina Filomena Saldanha Ribeiro, konsidera tinan 253 ezisténsia sidade Dili nian ne’ebé transfere hosi Lifau, Oé-Cusse mai Dili, hanesan reflesaun ida ba Timoroan hotu iha Dili hanesan kapitál nasaun.
Notísia Relevante: Kapitál Dili ho nia istória
“Ho laran ksolok, ohin loron ita hotu hamutuk iha fatin ida ne’e, hodi komemora ita-nia sidade Dili nia tinan ba dala-253. Haree ba tinan 253 nia ezisténsia ne’ebé transfere hosi Lifau, Oé-Cusse mai Dili mak sai hanesan reflesaun ba ita Timoroan hotu ba Dili hanesan kapitál Nasaun,” Guilhermina Filomena Saldanha Ribeiro hateten liuhosi diskursu iha ámbitu komemorasaun Dili Day ba dala-253, ne’ebé hala’o iha resintu Autoridade Munisípiu Dili, segunda ne’e.
Tuir nia, Dili nu’udar kapitál nasaun mós sofre konsekuénsia barak, hahú hosi segunda guerra mundiál mai to’o 1975, 1999 no krize polítika militár 2006.
“Kapitál Dili mós sofre destroisaun no terus hosi pasajen sira-ne’e. Agora ho ita ukun an ona, saida mak ita hotu hakarak atu hala’o. Tanba, hosi 1769 to’o 1975, (duzentos e seis anos) ba kotuk, Dili hanesan kapitál kolónia no iha tinan 1975 to’o 1999, hanesan kapitál Timor próvinsia ilegálmente okupada no iha 1999-2002, Dili iha administrasaun ba Timor ne’ebé kapitál Dili mós hetan hela administrasaun territóriu ba administrasaun ne’ebé sub-administrasaun ONU nian no iha tinan 2002 to’o ohin loron sai hanesan kapitál nasaun, depois restaura ita-nia indepéndensia,” nia dehan.
Maske nune’e, sidade Dili hanesan kapitál República Democrática Timor-Leste, kuñesidu tinan hirak liu ba hanesan munisípiu Dili no tuir Dekretu-Lei númeru 13/2016 nakfilak ona ba Autoridade Munisípiu Dili ho suku 36 no aldeia hamutuk 241.
“Maibé, tuir ita hotu hatene katak iha tinan ne’e iha 01 janeiru parte ida hosi suku no aldeia nakfilak an ba iha munisípiu mak munisípiu Ataúro. Entaun, ho ida ne’e Dili hela de’it ho suku 31 no 222 aldeia. Hakarak ka lakohi maske Ataúro hamriik ona hanesan Administrasaun Munisípál ida, maibé iha istória nia hanesan nafatin parte integrante ida hosi Munisípiu Dili nian,” nia esplika.
Iha biban ne’e, Administrasaun Munisípiu Dili mós liuhosi Ministériu Administrasaun Estatál, iha loron 07 jullu 2022 mós halo lansamentu ba projetu, parseria ba rekursu governasaun urbana, inklusaun sosiál no promosaun empreendedorizmu'” entre Cidade Dili, liuhosi União Cidades Capitais Lingua Portuguesa (UCCLA) no Camara munisipál Lisboa iha área hanesan formasaun empreendedorizmu, iluminasaun públika, plánu urbana no espasu públiku no parseria ne’e hala’o tanba hetan fundu hosi União Europeia.
Nia aumenta, iha sidade ida-ne’e ema hotu asiste buat hotu hanesan momentu ksolok, triste no momentu sira-ne’ebé importante, signifikadu no di’akliu iha istória país nian.
“Dili mós foin daudaun bainhira iha COVID-19 iha 2020 mós terus, tanba nu’udar munisípiu ba sidade ida-ne’ebé ikus nakloke an iha novembru 2021 no populasaun mós sai vítima ba dezastre naturál iha 04 abril nian. Entaun, atu evita ida-ne’e, aproveita oportunidade ne’e liuhosi ita-nia xefe suku, aldeia no komunidade husu atu ita hotu mai asegura sidade Dili ne’ebé organizadu, moos, saudável, furak no seguru ba aban no bainrua nian,” nia dehan.
Nune’e, iha selebrasaun aniversáriu sidade Dili ba dala-253, ohin loron mós sei moris mós kosok-oan ida ho naran “Sentru Formasaun Munisipál ne’ebé parseria hosi, UCCLA, Lisboa”.
“Ba projetu ida-ne’e, servisu tomak hosi ita-nia Ministru Administrasaun Estatál ne’ebé apoiu tebes atu parseria ne’e bele hala’o. Hosi ida-ne’e, hakarak hato’o ba funsionáriu AMD nian to’o iha xefe suku sira katak, depois halo lansamentu ba sentru formasaun ne’e, hahú aban sentru ne’e sei nakloke atu ita-boot sira mai tau naran atu tuir teste diagnóstiku maibé ba diretór no sira ne’ebé okupa kargu xefia ida-ne’e obrigatóriu,” nia dehan.
Entretantu, iha komemorasaun sidade Dili ba dala-253 ne’ebé hala’o iha resintu Autoridade Munisípiu Dili, hetan partisipasaun hosi Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, Administradór no Administradora Postu Administrativu, Xefe Suku, Xefe Aldeia, Administradór Aileu, parseriu sira, komunidade no seluk tan.
Jornalista : Nelia Fernandes
Editór : Cancio Ximenes





