DILI, 11 outubru 2022 (TATOLI)-Sidade Dili hahú harii iha 10 outubru 1769, hodi bele sai kapitál Timor-portugés, Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Pereira de Carvalho, relembra
“Iha tinan ne’e duni 1769, sidade ne’ebé oras ne’e ita koñese hanesan sidade Díli, iha tempu ne’ebá hetan de’it uma lubun ida, ne’ebé harii ho uma-tali no hetan protesaun hosi trinxeira no baluarte sira. Entaun, atu ita bele hatene loloos kona-ba Dili nia luan, ha’u bele hateten katak, liu tiha tinan 44, hafoin hahú konstrusaun sidade Díli ka, iha tinan 1813, Díli iha de’it ema-na’in 1769, maka horik iha ne’ebá,” Ministru Miguel Pereira de Carvalho, haktuir liuhusi diskursu iha ámbitu komemorasaun ‘Dili Day’ ba dala-253, iha resintu Autoridade Munisípiu Dili, segunda ne’e.
Tuir Governante ne’e, iha tinan 1852, ema ne’ebé horik iha Díli hamutuk 3017 no iha tinan 1879 ema hamutuk 4.114 maka horik iha ne’ebá.
“Governador iha tempu ne’ebá, José Maria Marques, haruka halo Díli sai sidade, ne’ebé iha fulan janeiru, tinan 1864 sa’e ba kategória hanesan sidade, maibé foin iha tinan 1940 maka Díli sai nu’udar Kosellu. Entaun, entre 1881 no 1888 hahú hadia estrada hirak liga Díli ho fatin hirak besik Díli, hahú loke mós rede abastesimentu bee nian ida no harii Faról hodi leno fatin ba ró sira atu tama no sai”.
“Ho ida ne’e, katedrál no edifísiu Kámara Munisipál Díli harii iha hahú sékulu XX. Nune’e, iha janeiru 1942, tropa australianu sira tuun ho ró iha Díli no sira hato’o razaun katak illa Timór ne’e, importante ba defende Austrália, karik forsa Japaun nian sira ataka Austrália. Entaun, iha fulan ida tuir mai, Japaun tama iha Timór no hela iha Timór to’o setembru 1945. Durante período ida ne’e, Díli hetan bombardeamentu hamutuk 94 hosi aviaun Austrália nian sira,” nia esplika.
Nune’e, Governante ne’e hatutan, bainhira ramata segunda guerra mundiál, maka Portugál fila mai ukun fali. Iha tempu ne’e, tenke harii hikas fali sidade Dili, tanba hetan destruisaun hafoin segunda guerra mundiál no bele adapta an ba dezáfiu hirak foun ne’ebé atu mosu dadaun.
Rejistu sira hatudu katak, entre 1959 to’o 1963, liuhosi komandu governador Filipe José Freire Temudo Barata, harí pontikais Díli, nune’e mós loke fila-fali bee lolon ba bee foer sira no hatama bee hemu no eletrisidade no iha tempu ne’ebá harí mós eskola sira, hospitál sira loke no hadi’a mós estrada foun sira.
“Iha 1965, iha Sidade Díli, ema horik hamutuk na’in-10.338. Entaun, Governadór seluk tuirmai, ne’ebé kaer ukun to’o 1967, jenerál José Alberty Correia, nahe alkatraun ba estrada hirak prinsipál iha Díli, hanaruk tan eletrisidade hodi lakan ba horas 24 nia laran, aprova mós Lei hirak kona-ba kondisaun estétiku, relasiona ho ijiene no konfortu bainhira ema atu harii uma ida. Entre 1968 no 1972, bainhira jenerál José Nogueira Valente Pires maka ka’er ukun, Kámara Munisipál harii bairru sosiál sira ne’ebé atu fahe ba populasaun hirak kbiit-laek,” nia dehan.
Maske nune’e, nia aumenta, iha 1972, Díli hetok aumenta tan ema ne’ebé mai horik iha sidade. Tanba, tuir rejistu, ema hamutuk na’in-17.000 (rihun sanulu resin hitu) maka horik iha Dili iha 1972 no ema besik na’in (rihun hatnulu) maka horik iha Dili no molok atu Timor Proklama ninia ukun rasik an iha loron 28, fulan novembru, tinan 1975.
Entaun, hafoin fó sai rezultadu sira kona-ba Konsulta Popular iha 04 setembru 1999, maka sidade Díli hetan fali estragus ne’ebé halo edifísiu barak no ema hela fatin barak maka lakon, tanba ema laran aat sira sunu, hafoin mosu runggu-rangga no ema milísia sira harahun sidade.
“Ho kondisaun ne’ebé at tebes, maka ida ne’e obriga Governu atu harii no hadi’a fali edifísiu foun sira. Governu hadi’a no halolon fali estrada sira iha Sidade Díli, hodi harii espasu no jardin hirak foun ne’ebé maka bele hadia no hafoun fali Díli hanesan sidade.
“Entaun, dadus no númeru hirak ne’e hotu, importante atu ita bele hatene evolusaun demográfika iha sidade díli, ne’ebé liga diretamente ho servisu públiku, ne’ebé hetok aumenta hodi fó servisu ba populasaun, nune’e mós atividade ekonomia nian hetok aumenta ho númeru no kualidade hela fatin hirak ne’ebé oras ne’e iha, infraestrutura ba eletrisidade, bee, saneamentu, ekipamentu koletivu sira no hanesan konsekuénsia maka, populasun nia bein star mós hetok aumenta,” nia afirma.
Entaun, evolusaun ekonómika no demográfika ne’ebé bele haree iha Timor-Leste, liu-liu iha sidade kapitál, hetan ninia karakterístika liuhosi aumenta tan kbiit ekonomia populasaun nian no hanesan konsekuénsia.
“Maka, alterasaun ba padraun konsumu públiku no privadu, ne’ebé la’os ona buat foun mai ita, bainhira ita koalia kona-ba movimentu migratóriu hosi área rurál sira, tun mai hela iha Díli. Ezemplu ida hosi buat ne’ebé ita foin ko’alia ne’e maka, foer hirak iha sidade laran, hetok aumenta, tanba populasaun hetok barak maka loron-loron foer sira naklekar, hodi loron-loron mós tenke ra’ut, transporta no halo tratamentu ba fo’er sira ne’e. Entaun, iha ámbitu ida ne’e, Munisípiu Díli maka sai hanesan munisípiu pilotu, iha projetu ne’ebé ita hala’o hela kona-ba atu raut, transporta no halo tratamentu ba lixu sira, hosi pilotu ne’e ita asina ona kontratu tolu, kontratu da-uluk ba koloka ekipamentu hirak atu sai fatin ba so’e lixu nian, kontratu da-ruak kona-ba atu ra’ut no transporta lixu no kontratu no da-toluk atu halo tratamentu ba lixu hirak raut ona,” nia dehan.
Governu ne’e salienta, lakleur tan atu hahú ho obra sira iha fatin-lixu Tibar nian, ne’ebé atu halo adaptasaun ba nesesidade atu raut lixu nian.
“Ha’u hateten ona katak, ita asina tiha ona kontratu sira no ita mós forma ona ekipa traballu ida atu bele akompaña implementasaun projetu ne’e nian. Ita fiar no sei hakas-an atu projetu ne’e bele sai realidade iha tinan oin mai no ita sei haree iha sidade laran ekipamentu oin-oin atu sai hanesan fatin ba so’e lixu nian, kamioneta oioin atu ra’ut no transporta lixu ba Tibar no iha ne’ebá sei trata lixu tuir prátika hirak hala’o iha mundu,” nia afirma.
Tanba, ida ne’e, tuir ministru, diretamente, hanesan prátika ida atu hadia ambiente no aumenta beinstar populasaun nian.
“Indiretamente, bainhira sidade sai mós ona, maka ita bele hetan poténsia turizmu, komérsiu, nune’e ita bele hetan mós kresimentu ekonómiku. Entaun, atividade ra’ut, transporta no trata rezídu sólidu urbanu sira hanesan, ita-nia tentativa atu hadi’a ita-nia rain liuhosi autoridade no administrasaun munisipál sira,” nia hakotu.
Notísia relevante:Governu aprova ona rejime jurídiku ba planu ordenamentu territóriu
Jornalista : Nelia Fernandes
Editór : Rafy Belo