DILI, 29 dezembru (TATOLI)–Progresu Servisu Ministériu Finansa (MF) tinan 2022 kona-ba mobilizasaun rekursu esterna ba finansiamentu projetu estratéjiku aliña ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED).
Iha 14 janeiru, asina akordu subvensaun públiku (grant) hosi Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA, sigla inglés) ho montante millaun $7,86 ba Projetu ‘Say No to 5S (Starvation, Soil-transmitted Helminthiasis, Skin diseases, Smoking and Sugary/Alcoholic Drinks) in Schools.’
“Orsamentu ne’e sei uza hodi implementa projetu intervensaun nutrisaun, merenda eskolár no dapur saudável ba estudante labarik feto no mane besik 300.000 iha eskola primária no pre-sekundária iha munisípiu Baucau, Bobonaro no Manufahi,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, kinta ne’e.
Iha0 8 marsu, koinside ho komemorasaun loron internasionál ba feto, Governu Timor-Leste, Embaixada Koreia Súl liuhosi KOICA, inklui Organizasaun Nasaun Unida (WHO no WFP) ofisialmente lansa Projetu ‘Say No to 5S’.
Iha 23 marsu, Konsellu Ministru autoriza Ministru Finansa, Rui Augosto Gomes, hodi asina akordu alterasaun dahuluk kontribuisaun finanseira ba ‘Development Objective Agreement’ hodi aumenta valór kontribuisaun finanseiru hosi millaun $17,9 ba millaun $36,5, hosi totál millaun $92,3, ne’ebé orsamentu ne’e atu apoia setór saúde, boa governasaun no setór la’ós-petrolíferu hanesan turizmu no agrikultura.
Iha 17 maiu, Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes reprezenta Governu Timor-Leste no Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla portugés) reprezenta hosi Arsebispu Metropolitana Dili, Dom Virgílio do Carmo da Silva, asina akordu kontribuisaun finanseira ho montante millaun $15.
Orsamentu ne’e Governu oferese ba Igreja Katólika atu uza ba atividade ho karakter edukativu (50%), sosiál (25%) no governa eklesiál CET (15%). Enkuantu restu 10% hosi orsamentu ne’e sei uza hodi finansia despeza relasiona ho jestaun subvensaun durante 2022.
Iha 31 maiu, asina kontratu ho kompaña Alcatel Submarine Networks (ASN) ho montante millaun $38,6 ba akizisaun no instalasaun kabu submariñu fibra ótika entre sidade Dili, Darwin no Port Hedland, Austrália, ne’ebé projetu ne’e sei ramata iha janeiru 2024.
Iha 02 juñu, Ministériu Finansa no Agência dos Estados Unidos para o Desenvolvimento Internacional (USAID, sigla inglés) anúnsia atividade foun ba tinan-tolu ba oin ho montante millaun $10,2, ne’ebé Governu konsidera apoiu ne’e esensiál tebes hodi permite Autoridade Aduaneira iha ninia jornada atu sai organizasaun ne’ebé independente, konfiável no efisiente, tau kliente nu’udar sentru iha ninia prestasaun servisu esensiál hodi alkansa Autoridade Aduaneria nia meta ba longu-prazu, ne’ebé mak atu ‘halo komérsiu lalais, simples no justu liu’.
Iha 19 jullu, Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Magalhães no Vise-Prezidente Millennium Challenge Corporation (MCC), Cameron Alford, asina akordu kontribuisaun finanseira ho montante totál millaun $484.
Iha 22 jullu, asina akordu subvensaun públika ho montante millaun $6,2 hosi KOICA ba projetu Youth Employment and Entrepreneurship Skills (YEES), ne’ebé orsamentu ne’e sei uza ba dezenvolvimentu abilidade no empreendedorizmu durante tinan-lima hodi prepara foin-sa’e timor-oan sira ba merkadu traballu.
Notísia relevante: Governu no KOICA sei selebra akordu projetu YEES
Iha 29 jullu, asina akordu empréstimu ho montante millaun $121 hosi Banku Mundiál ba projetu estratéjiku abastesimentu bee-moos iha Dili, Parte Leste. Orsamentu ne’e atu finansia dezenvolvimentu, hadi’a no habelar sistema ezistente bee-moos iha kapitál Dili parte Leste hodi benefisia populasaun 82.380, liuhosi koneksaun ba uma sira no monta kontadór hamutuk 12.482 iha uma sira.
Iha 04 agostu, asina akordu subsidiáriu ho montante millaun $40 hosi Governu Austrália ba programa Parseria ba Prosperidade Inkluzivu (PROSIVU) iha área Jestaun Finansa Públika, Dezenvolvimentu Ekonómiku no Reforma Administrasaun Públika.
Iha 16 agostu, asina akordu subvensaun públiku ho montante millaun $7,4 hosi Japan International Cooperation Agency (JICA) ba programa Reabilitasaun Urjente Infraestrutura ne’ebé hetan estragu hosi Inundasaun. Orsamentu ne’e sei uza hodi finansia reabilitasaun fasilidade abastesimentu bee-moos iha kapitál Dili ne’ebé hetan estragu no pertubasaun kauza hosi inundasaun iha abril 2021, reabilitasaun barrajen mota Comoro, reabilitasaun sistema irrigasaun Buluto no Maliana hodi hadi’a sistema irrigasaun ne’ebé mak fornese bee ba natar hodi garantia seguransa alimentár.
Iha 31 agostu, simu vizita kortezia hosi Ministra Negósiu Estranjeiru Austrália, Penny Wong no informa kona-ba Austrália nia apoiu orsamentu direta adisionál millaun $13 ba tinan 2023. Orsamentu ne’e sei uza hodi finansia programa Bolsa da Mãe Jerasaun Foun, Programa Nasionál ba Dezenvolvimentu Suku (PNDS) no programa Mobilidade Laborál liuhosi hasa’e númeru traballadór timor-oan sira ne’ebé sei ba servisu iha Austrália.
Iha 25 outubru, asina akordu empréstimu ho montante millaun $127 hosi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla inglés) ba projetu estratéjiku fornesimentu bee-moos iha kapitál Dili, parte Oeste.
Iha 15 dezembru, asina akordu finansiamentu ho montante millaun $73,4 hosi Governu Austrália ba projetu Dezenvolvimentu Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato (AIPNL). Orsamentu ne’e sei uza hodi harii asesu estrada ba terminál pasajeiru, pakote kombate inséndiu, edifísiu kuarantena animál no planta, edifísiu ba kuidadu saúde primária, depózitu ba kombustível, eletrisidade no iluminasaun públika, fasilidade bee-moos, fatin estasionamentu karreta no motor inklui zona ‘drop off’ terminál pasajeiru iha aeroportu.
Governu Timor-Leste mós aloka orsamentu millaun $17,5 hodi finansia obra konstrusaun pista aterrajen, reasentamentu ba família sira ne’ebé mak hela besik aeroportu no servisu konsultóriu supervizaun konstrusaun aeroportu.
Projetu Dezenvolvimentu AIPNL aliña ho PED ne’ebé nia prioridade boot ida mak dezenvolvimentu infraestrutura ho objetivu atu konsolida kresimentu ekonómiku no redús desigualidade.
Projetu estratéjiku ne’e sei ramata iha 2027 no sei komplementa Portu Tibar ne’ebé inaugura ona hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak iha loron 30 novembru. Mega projetu estratéjiku rua ne’e sei fasilita Timor-Leste nia konetividade internasionál no integrasaun ba iha rejionál no globál.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina





