COVALIMA, 10 janeiru 2023 (TATOLI)–Organizasaun World Food Programme (WFP), segund ane’e, fó apoiu ai-han nutritivu ba inan isin-rua no inan fó susu labarik iha postu administrativu Suai, munisípiu Covalima.
Koordenadór WFP munisípiu Covalima, Amandio Jacob da Silva, hateten WFP fó apoiu ai-han nutritivu hanesan foos kuaze tonelada 132, koto tonelada 17 no mina-tein tonelada 14 ba inan isin-rua no inan fó susu labarik hamutuk 300-resin ne’ebé sei distribui iha suku 30.
“Bazea ba dadus atu distribui ai-han ba inan isin-rua no inan fó susu ba labarik iha munisípiu Covalima hamutuk 3000-resin ne’ebé kobre iha suku 30,” Amandio Jacob da Silva hateten ba jornalista sira, iha sede suku Debos, tersa ne’e.
Kritéria atu simu ai-han nutritivu mak hanesan inan isin-rua fulan sia (9) no inan sira-ne’ebe fo susu bebé ho idade zero to’o tinan-ida iha direitu atu simu, maibé bebé sira-nia idade liu tinan ida sei laiha direitu atu simu.
Diretór Sentru Solidariedade Sosiál Covalima, Agapito Asis, hateten Governu servisu hamutuk ho japaun liuhosi Organizasaun Internasional WFP apoiu distribui ai-han nutritivu ba inan isin-rua no inan fó susu ba bebé.
Apoiu ai-han nutritivu ba inan isin-rua ho inan fó susu ba labarik ne’e ho idade tinan ida sei iha direitu atu hetan ai-han nutritive maibé labarik liu ona idade tinan ida, sei laiha direitu atu simu.
“Ohin ita kontinua distribui ai-han nutritivu bai nan isin-rua iha suku Debos, postu administrativu Suai ho totál benefisiáriu hamutuk 495,” nia dehan.
Ai-han nutritivu ne’ebé distribui ba inan isin-rua mak hanesan foos kilograma 15, koto kilograma rua (2), mina-tein lima (5) no ba inan fó susu ba labarik-sira ne’e, fó apoiu hanesan foos saka tolu (3), koto kilo grama neen (6) no mina-tein litru lima (5) ida .
Xefe Suku Debos, Agostinho da Silva, reforsa benefisiáriu hosi suku Debos, postu administrativu Suai, munisípiuCcovalima hamutuk 495 ne’ebé rekolla hosi aldeia ida-idak.
Lideransa komunitáriu sente satisfas ho apoiu hosi WFP servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste ne’ebé apoiu ai-han nutritivu ba inan isin-rua no inan fó susu bebé sira iha suku Debos.
Dadus hosi suku Debos, iha inan isin-rua no inan fó susu ba labarik hamutuk na’in-495 hodi fó apoiu foos saku 1,485 koto saku 60 mina kaixa 123.
Jornalista :Celestina Teles
Editór : Cancio Ximenes