iklan

EKONOMIA, HEADLINE, MUNISÍPIU, OÉ-CUSSE (RAEOA)

RAEOA sei komemora loron nasionál floresta no ai-kameli iha Taiboko

RAEOA sei komemora loron nasionál floresta no ai-kameli iha Taiboko

Ai-Kameli ne'ebé kuda hosi eis Prezidente Repúblika Indonézia, Susilo Bambang Yudhoyono, iha loron 26 Agostu tinan 2014. Iha Palasiu Governu, kinta (13/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony.

OÉ-CUSSE, 13 janeiru 2023 (TATOLI) –  Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) sei komemora loron nasionál floresta no ai-kameli iha área konservasaun bairru Bimanu, suku Taiboko, sub-rejiaun Pante Makasar iha semana oin.

“Ajenda atu selebra loron nasionál floresta iha Oé-Cusse, ita sei komemora iha sub-rejiaun Pante Makasar, suku Taiboko iha área konservasaun bairru Bimanu hamutuk ho parseiru sira, no ita sei kuda ai-oan rihun tolu iha konservasaun bee-matan Bimanu ho área konservasaun ektare 10 iha fatin ne’e,” Sekretáriu Rejionál ba Asuntu Agrikultura, José Eta, ko’alia iha Oé-Cusse, sesta ne’e.

Nia hatutan, hosi ai-oan rihun-tolu ne’e komposta hosi ho ho espésie 20 maka sei kuda iha área konservasaun ne’e, hanesan ai-oan futera sira, rambutan, mahoni, nú, kulu jaka no ai-oan.

“Tuir loloos ohin ita selebra maibé iha semana kotuk akontese udan no mota boot estraga sasán balu hanesan dalan atu asesu, entaun ita deside adia fali ba semana oin sei monu iha loron-sesta,” nia katak.

Tuir nia, alende halo kultivasaun ba área konservasaun iha Taiboko, sei kuda mós ai-oan iha estrada vila Oé-Cusse, hahú hosi fronteira Sakato to’o ponte Noefefan, tanba daudaun ne’e ekipa tékniku sira iha diresaun agrikultura halo ona preparasaun nune’e semana oin bele realiza komemorasaun loron nasionál ne’e.

Entretantu, iha VI Governu Konstitusionál liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM) hili ona, loron 13 janeiru kada tinan, nu’udar Loron Nasionál Ai-Kameli no Floresta nian.

Objetivu hosi loron nasionál ne’e mak atu fó atensaun, liuliu kona-bá kna’ar sentrál floresta nian iha manutensaun ba ambiente ida-ne’ebé saudável, iha konservasaun diversidade balada no ai-horis sira-nian, no iha dezenvolvimentu ekonómiku, liuliu ba ai-kameli, rekoñese ona hanesan ai-horis emblemátika ne’ebé ho valór nasionál nian.

Ai-kameli nu’udar rikusoin ai nativu ida Timor-Leste ninian ne’ebé moris mesak iha ai-laran fuik. Populasaun mós kuda no konserva ai-kameli, katak presiza hetan atensaun ne’ebé di’ak atubele benefísia ekonomia ne’ebé aas ba sidadaun Timor-Leste iha futuru.

Tanba ne’e maka Ministru Agrikultura no Peska haree katak presiza diploma ministeráal ida-ne’ebé espisífika atu regula no rezolve problema ai-kameli ne’ebé populasaun tesi tiha ona dezde 2000 to’o 2006.

Iha loron-sesta, 14 janeiru 2016 liubá, Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo fó-sai katak, ai kameli konsidera nu’udar ai ne’ebé folin boot liu iha mundu, tanba kilograma 1 ho folin $80.

Rui Maria de Araújo ko’alia asuntu ne’e bainhira halo lansamentu kuda ai-kameli ektare 100 iha suku Aidabaleten, postu administrativu Atabae, munisípiu Bobonaro.

Jornalista   : Abílio Elo Nini
Editór           : Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!