VIQUEQUE, 02 feveiru 2023 (TATOLI)— Governu liuhosi Ministériu Petróleu no Minerál (MPM), hamutuk ho Ministériu Justisa (MJ) no Timor-GAP lansa dadus rai no propriedade ba projetu planta Gás Naturál Likefeitu ka Liquefied Natural Gas (LNG) Beaço, iha suku Maluro, munisípiu Viqueque.
Lansamentu ka programa públikasaun dadus rai no propriedade área designadu ba projetu planta LNG iha Beaço, hafoin ekipa interministeriál halo tiha ona konsultasaun no identifikasaun iha jullu 2019.
Notísia relevante:Komunidade Maluru retira proposta indemnizasaun rai área designadu planta LNG

Ekipa interministeriál ne’e envolve husi TIMOR GAP, Ministériu Obra Públika (MOP), Ministériu Agrikultura no Peska (MAP), Ministériu Petróleu no Minerál (MPM), Ministériu Justisa-Sekretáriu Estadu Terra no Propriedade (SETP), no Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Ministériu Obra Públika (MOP), Ministru Planu Ordenamentu (MOP), Ministériu Asuntu Kombatete Libertasaun Nasionál, Ministériu Interiór-Polísia Nasionál Timor-Leste (MI-PNTL), Ministériu Administrasaun Estatál (MAE).
Ekipa interministeriál ne’e, ezekuta programa hanesan rai no propriedade iha área konstrusaun projetu LNG hodi asegura fatin projetu liuhosi análize ba terrenu ne’ebé iha ona ho ninia karakterístika, hanesan abitasaun, atividade agríkola no mós fatin kultura no sagradu no análize ba kompensasaun ba populasaun ne’ebé afetada husi projetu ne’e, bazeia ba lejizlasaun ne’ebé vigora.
Projetu konstrusaun fasilidade marina ne’e, hola parte mós iha Greater Sunrise. TIMOR GAP hanesan entidade Estadu nian ne’ebé hetan fiar husi Estadu liuhosi Governu atu jere no ezekuta komersialmente projetu Greater Sunrise nian.
Iha diskursu, Ministru Petróleu no Minerál, Victor da Conceição Soares, hato’o apresiasaun ba Timor-Gap ho ekipa interministeriál ne’ebé halo koordenasaun di’ak hodi esforsu realiza duni programa públikasaun dadus rai no propriedade área designadu ba projetu planta LNG iha Beaço.
“Merese duni hetan apresiasaun no sei atribui sertifikadu rekonesementu ba sira no agradese mós ba povo Beaço sira, ne’ebé mak tau as liu interese Estadu do que interese pesoál, hodi entrega rai ba hala’o dezenvolvimentu planta LNG iha rai Beaço ne’e, Povo Beaço presiza hetan respeitu duni”, Ministru Victór ne’e hateten iha ámbitu lansamentu publikasaun dadus rai no propriedade, iha suku Maluro, Viqueque, kuarta ne’e.
Prosesu rekolla dadus durante ne’e iha área designadu ba Planta LNG Beaço ne’e, hodi bele identifika detaillu kona-ba komunidade hirak ne’ebé mak afetadu, hafoin hodi bele resolve disputa sira mak identifikadu ona.
Iha públikasaun ne’e, Governante ne’e, afirma atu komunidade afetadu ba projetu planta LNG bele haree diretamente mapa públikasaun ba dadus rai no propriedade área designadu ba projetu planta LNG Beaço atubele liberta rai ne’ebé mak afetadu husi projetu refere.
“Atu iha prosesu ne’e rasik, povu labele sai vitima ba dezenvolvimentu planta LNG ne’e, hodi kontinua dignifika povu afetadu sira, atu muda ba fatin ida ne’ebé mak di’ak liu no dignu mak hanaran sitiu Nova Beaço,” Ministru ne’e kompromete.
Iha biban hanesan, Prezidente Konsellu Administrasaun Timor Gap, António José Loiola de Sousa, afirma: “Timor Gap ninia prezensa iha Beaço la’ós atu lori mehi ba povu Beaço sira, maibé Timor Gap mai atu realiza povu Beaço ninia mehi, hodi kadoras bele dada mai Beaço nomós hala’o projetu planta LNG ne’e iha Beaço, atu bele fó benefisiu ba povu Beaço nomós povu Timor-Leste tomak”, katak.

Entretantu, Diretór Jerál iha Ministériu Justisa (MJ), Lucas António da Costa, husu ba komunidade afetadu sira atu kontinua kontribui iha prosesu públikasaun atu projetu planta LNG iha Beaço bele la’o ho susesu.
“Tuir Dekretu-Lei númeru 13/2017, artigu 33, hatete katak durasaun públikasaun durante loron 90 ka fulan tolu, prosesu públikasaun ne’e inan aman sira haree didi’ak naran labele sala, karik sala hadi’a iha durante fulan tolu. Tanba liu tiha fulan tolu ita bele liberta rai hodi utiliza ba ita-nia projetu tasi mane ho ida-ne’e maka ita lansa ida-ne’e”, Diretór ne’e sujere.
Objetivu ba públikasaun dadus rai no propriedade ne’e, nia dehan hodi fó espasu ba komunidade sira hodi haree no kompleta, hadi’a dadus ka naran, baliza sira no reklamasaun hosi afetadu-sira.
Responsavél ne’e affirma: “Periódu públikasaun hahú loron 02 fevereiru to’o 02 maiu 2023. Enkuantu dadús área dezignadu ba planta LNG ektare hamutuk 577no parsela totál 879, prosesu públikasaun sei akompaña husi ekipa tékniku husi Teras Propriedade no Timor Gap hodi halo atendementu ba komunidade sira iha área Beaço, iha Maluro”.
Administradór Munisípiu Viqueque, Cosme Sarmento, apresia mós komunidade iha suku Maluro, Munisípiu Viqueque ho fuan boot hakarak duni kontribui ba prosesu dezenvolvimentu ba rai ida-ne’e.
“Mai ita kolabora ho ita-nia Governu no koopera ho ita-nia intituisaun relevante sira-ne’ebé mai iha ita-nia leet, ha’u hanoin apoiu ne’ebé ita halo la’ós ba Beaço de’it, karik dezenvolvimentu Planta LNG implemeneta duni ida-ne’e sai dezenvolvimentu nasionál, maibé sei benifísiu boot ba povu Viqueque tanba implementa iha ita-nia rai laran,” nia afirma.
Entretantu, Xefe suku Maluro, Francisco Amaral, sente orgullu hahú husi prosesu insiu iha identifikasaun rai no propriedade la’o ho susesu no tama ona faze publikasaun, nune’e karik mosu disputa ruma autoridade lokál sei buka dalan hodi rezolve.
“Iha prosesu publikasaun ida-ne’e maka mosu disputa ruma ami sei bolu malu hodi tuur hamutuk rezolve. Ha’u prontu hodi koopera ho ministériu relevante sira hodi implementa projetu planta LNG mai Beaço”, nia afirma.
Hafoin hala’o programa públikasaun dadus rai no propriedade, Ministru Petróleu no Minerál, atribui sertifikadu rekonesementu ba ekipa Task Force sira ne’ebé durante ne’e koopera ho esforsu tomak, hala’o servisu iha terenu ba iha prosesu identifikasaun hamutuk ho ekipa Timor Gap.
Notísia relevante:Ekipa Interministeriál-Timor GAP Hahú Diskute Projetu Konstrusaun LNG
Jornalista: Vitorino Lopes da Costa
Editór : Florencio Miranda Ximenes