iklan

DILI, POLÍTIKA

FRETILIN realiza konferénsia nasionál diskute liña jerál kompromisu eleitorál

FRETILIN realiza konferénsia nasionál diskute liña jerál kompromisu eleitorál

Prezidente Partidu FRETELIN, Francisco Guterres Lú Olo. Imajen Tatoli /Egas Cristóvão.

DILI, 04 fevereiru 2023 (TATOLI)—Partidu Frente Revolsionáriu Indepedente Timor-Leste (FRETILIN), sábadu ne’e, realiza konferénsia nasionál dalimak ho tema “Lori naroman ba povu” hodi diskute estatutu partidu no liña jerál kompromisu eleitorál partidu nian ba eleisaun parlamentár 2023.

Prezidente Partidu FRETELIN, Francisco Guterres Lú Olo. Imajen Tatoli /Egas Cristóvão.

“Hanesan partidu Fretilin, bainhira ita iha lejitimidade polítika liuhosi ita-nia própriu estatuta, ne’ebé hato’o iha instánsia judisiál ita hakat duni ba eleisaun 2023 mai, ne’ebé iha konferénsia ne’e ita sei diskute ho sira seluk tan,” Prezidente Partidu FRETILIN, Francisco Guterres ‘Lú-Olo’, hateten iha nia intervensaun iha ámbitu konferénsia nasionál iha salaun Katedrál, Dili.

Nune’e fiar katak partidu bele tama iha selesaun ida ho naran selesaun polítika atu bele lori naroman ba povu nia moris di’ak, ne’ebé dezáfia vitória duni iha eleisaun ida-ne’e.

Nia hateten, diskute estatutu partidu tanba ita haree organizasaun polítika partidu Fretilin nian tenke moris, dinámika, ba fatin polítiku ne’ebé de’it mak lori naroman ba nia povu, servi sira no ukun sira sai moris ho prósperu liután.

“Hanesan partidu servi ba nasaun no povu hakarak aposta ita-nia an, atu lori ideia, polítika diverjénsia, hodi sai hamutuk ida de’it hodi lori ba oin no uza hodi hasoru dezáfiu oioin ne’ebé iha,” nia hateten.

Tama períodu polítiku eleitorál nian naturalmente partidu polítiku hotu prepara an atu la’o ba oin, nune’e Fretilin serbisu makaas liután.

Prezidente partidu ne’e hateten, Fretilin tenke iha parseiru polítika rasik, kria koligasaun pre-eleitorál ka kompromisiu pre-eleitorál.

“Ita tenke kaer metin prinsípiu lori naroman, ne’eduni ba povu hodi la’o ba oin. Tanba ne’e, ita tenke iha parseiru polítika rasik, kria koligasaun pre-eleitorál ka kompromisu pre-eleitorál. Buat rua ne’e tenke hili hodi ita bele la’o ba oin,” nia hateten.

Iha fatin hanesan, membru segundu jerasaun Fretilin, Lere Anan Timur hateten konferénsia ne’e importante atu sai liña orientadór ida hasoru eleisaun tuir mai, no kongresista sira presiza debate ho koerénsia, atu iha responsabilidade iha partidu laran ba interrese nasionál.

“Ba ha’u, Fretilin nu’udar partidu istóriku seidauk kumpre nia misaun, atu hasai povu hosi ki’ak, tanba ne’e eleisaun mai sai determinante, ita hotu-hotu esforsu haforsa Fretilin,” nia hateten.

Nia dehan, tinan 2023 hanesan tinan desejivu ne’ebé sei hasoru eleisaun parlamentár, nune’e nia parte prontu hamutuk ho partidu istóriku ne’e hodi bele lori vitória iha eleisaun mai no ukun ho responsabilidade.

Iha parte seluk, nia mós levanta kona-ba partidu Fretilin iha kongresu nasionál tinan kotuk aprova rezolusaun ida kona-ba lideransa troika ne’ebé hola parte hosi Prezidente Partidu, Sekretáriu Jerál Partidu no nia parte.

“Artigu ikus liu ida-ne’e hakerek atividade serbisu maibé la’ós kompeténsia. Ha’u hanoin seidauk esklaresidu kona-ba kompozisaun troika ne’e, nesesidade saida hamosu troika, membru troika ida-idak nia kompeténsia saida, ida-ne’e mak hanoin iha konferénsia ne’e kongresista sira presiza haree didi’ak no sekretáriu jerál bele esplika,” nia hateten.

Hanesan segundu jerasaun komite sentrál Fretilin nian, nafatin apela ba militante no kuadru sira hotu esforsu no nia-parte sempre hamutuk ho Fretilin atu fó vitória iha eleisaun mai, tanba responsabilidade morál Fretilin ninian.

Sekretáriu Jerál Partidu Fretilin, Mari Alkatiri, hateten konferénsia ne’e hetan mandatu hosi kongresu nasionál ne’ebé hala’o iha tinan kotuk ajenda balun seidauk finaliza hodi iha konferénsia nasionál ne’e bele diskute hodi aprova liña jerál kompromisu eleitorál partidu nian signifika programa eleitorál.

“Liña jerál, nune’e to’o kampaña mak ita públika, agora só liña jerál no dokumentu programa manuál polítiku ne’e komite sentrál mak sei halo revizaun. Haree ba tinan 20 saida mak seidauk halo presiza hala’o liután hodi lori naroman ba povu,” nia hateten.

Alkatiri hateten, Fretilin sempre defende inkluzaun tanba Fretilin iha konxiénsia prosesu konstrusaun Estadu presiza konsensuál ba lei estruturante, programa estruturante tenke iha konsensu, tanba ne’e fundamental ba Fretilin tanba Estadu ne’e kontinuidade la’ós partidu ida reforma no reforma.

Nune’e kongresista sira hakarak hatene hosi ne’e ba oin polítika Fretilin nian atu hametin Estadu no hakuak ema hotu, tanba ne’e hamosu troika ne’e.

“Por favór konfiansa ba ami, atu loke liman hakuak ema hotu no ohin kuadru sira hotu iha ne’e, hakuak ema hotu. Maibé ida-ne’e ita tenke manán, manán la’ós ho persegisaun, vingansa manán atu halibur ema hotu iha Fretilin,” nia hateten.

Iha parte seluk, nia dehan, Fretilin la presiza ona halo esforsu atu halo koligasaun ka kompromisu eleitorál, tanba desizaun ne’e ho partidu PLP no KHUNTO ne’ebé daudaun iha Governu foti ona.

“Ha’u agradese no tenke iha kompromisu eleitorál, pre-eleitorál maibé ita tenke diskute didi’ak. Plataforma entendimentu ne’e tenke loke an, reprezentatividade iha Parlamentu Nasionál tenke maibé ida la’ós desizaun maibé ita tenke diskute ne’ebé hanesan proposta ida,” nia hateten.

Mari Alkatiri mós esklarese, kona-ba hamosu lideransa troika tanba haree situasaun atuál ita bele halibur ema-ne’ebé mai hosi lejitimidade istória no bele mós hetan lejitimidade demokrátika ne’ebé iha konferénsia ne’e sei diskute liután.

“Troika órgaun koletivu, no naturalmente iha funsaun atu tun ba iha baze hamutuk ho povu manán eleisaun,” nia hateten.

Iha fatin hanesan, Adjuntu Sekretáriu Jerál partidu Fretilin, Flávio Maria da Silva Guterres, hateten konferénsia ne’e diskute ajenda rua de’it aprova no apresia manuál programa polítika no estatutu no liña jerál kona-ba kompromisu eleitorál.

Kona-ba diskute estatutu mak materia balun antes ne’e aprova ona iha kongresu nasionál partidu nian iha tinan kotuk no konferénsia ne’e hatama tan ba estatutu, inklui proposta alterasaun balun hosi Komisaun sei aprezenta hodi diskute.

“Artigu balun aprova tiha ona liu+hosi rezolsaun iha kongresu,  ezemplu artigu ida ko’alia kona-ba komite orientadora troika lideransa partidu ne’e aprova tiha ona liuhosi rezolusaun. Ohin ne’e atu enkaixa de’it ba estatutu, depois sub-Komisaun revizaun estatutu mós prepara hela artigu balun tan orsida mak ita sei diskute ho delegadu,” nia hateten.

Enkuantu, konferénsia nasionál ne’e partisipa hosi kongresita hamutuk 254 iha direitu votu hosi munisípiu hotu inklui observadór, partisipante nune’e totál partisipante 500-resin.

Konferénsia ne’e partisipa mós hosi reprezentante partidu PLP, KHUNTO, PD, PUDD, Os Verdes de Timor.

Jornalista : Nelson de Sousa 

Editór       : Cancio Ximenes 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!