DILI, 06 fevereiru 2023 (TATOLI)-Parlamentu Nasionál (PN), liuhosi reuniaun plenária, segunda ne’e, aprova proposta-lei númeru 50/V(5a)-alterasaun dalimak lei númeru 6/2006, 28 dezembru, aprova Eleitorál ba Parlamentu Nasionál iha faze jeneralidade ho votu a-favór 38, kontra 0 no abstesaun 13.
Notísia Relevante: Komisaun A aprova relatóriu paresér alterasaun lei Eleitorál ba PN
“Nune’e, proposta alterasaun dalima lei eleitorál ba Parlamentu Nasionál iha jeneralidade, agora aprova ona iha jeneralidade ba espesialidade hhosi aree ba artigu 95 númeru 2, h, konstituisaun repúblika ne’e lei eleitorál, Tanba, kompeténsia eskluziva plenárira Parlamentu Nasionál ninian maibé atu trata espesialidade iha plenária la lori tempu naruk,” Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten iha plenária PN.
Ho nune’e, nia parte ko’alia ho Prezidente Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál se autoriza komisaun A trata iha espesialidade no nia prontu atu trata másimu semana rua, tanba hanoin ida-ne’e lais liu di’ak hodi bele fasilita mós Prezidente Repúblika (PR) hola desizaun kona-ba loron eleisaun parlamentár.
Tanba ne’e, plenária PN mós halo votasaun autorizasaun atu komisaun A trata proposta alterasaun lei ne’e iha espesialidade ho votu a-favór 44, kontra 0 no abstensaun neen (6).
“Nune’e proposta númeru 50 envia ba komisaun A atu trata iha espesialidade prazu másimu semana rua,’’ nia hateten.
Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Miguel Ferreira de Carvalho, hateten Governu aprova proposta alterasaun ida-ne’e hodi introdús realiza eleisaun parlamentár tinan ne’e, nia objetivu garante lei Eleitorál PN ninia lala’ok hanesan ho saida mak hala’o ona ho eleisaun prezidensiál 2022.
Nia esplika, razaun alterasaun lei ne’e mak medida foun ne’ebé Governu introdús iha proposta alterasaun ne’e mak hanesan jornalista bele vota livre bainhira tempu eleisaun hala’o funsaun sira iha ne’ebé de’it.
Medida seluk mak estabelese sentru votasaun paralelu iha eleisaun parlamentár ne’ebé tuir proposta Governu sei estabelse iha Dili de’it, sei estabelese iha fatin tolu, ne’ebé diferensa iha rua kompara ho eleisaun prezidensiál 2022.
Medida dahuluk mak eleitór ne’ebé mak hakarak rejista ba diretamente iha STAE la presiza liu-hosi universidade, sede suku, Komisaun Funsaun Públika (KFP), no daruak votu sira-ne’ebé mak konta iha sentru votasaun, akta sira ne’e sei envia direta ba iha CNE halo apuramentu nasionál la kontabiliza ona Dili nia votu totál.
“Sentru votasaun paralelu ne’ebé sei estabelese kontinua nafatin iha Dili, maibé eleitór sira ne’ebé mak labele ba sira-nia munisípiu tanba razaun eskola, médiku no sira seluk bele rejista direta iha STAE Dili, la’ós la liu ona hosi sede suku, universidade, Komisaun Funsaun Públika,” nia hateten.
Medida ne’e Governu introdús tanba haree ba iha esperiénsia foin lalais iha eleisaun prezidensiál, lista sira-ne’ebé eleitór sira rejista hosi sede suku, universidade, Komisaun Funsaun Públika (KFP) lato’o ba iha STAE, entaun iha introdusaun ne’e eleitór ne’ebé mak hakarak ba vota iha sentru votasaun paralelu ba diretamente rejista.
Medida foun seluk ba monitor hanesan observadór iha eleisaun no introdús mós sentru votasaun sira loké hosi tuku 06h00 dadeer, estasaun votu loké iha tuku 07h00 no taka iha tuku 15h00 lorokraik, ba iha rai-li’ur Governu propoen alterasaun estasaun votu sira loke iha tuku 07h00 dadeersan, sentru votasaun taka iha tuku 20h00 kalan.
“Ba rai-li’ur ita taka tuku 20h00 kalan, nune’e ita-nia sidadaun sira bele hakbesik ba sentru votasaun, mezmu kalan ona maibé sira bele fó oportunidade ezerse sira-nia direitu votu,” nia hateten.
Governu mós propoin introdusaun votu postal (postal voting) ka votu liu hosi envelope ba eleitór sira-ne’ebé mak resensiadu iha rai-li’ur bele vota liuhosi postal voting.
Ministru ne’e hateten, medida ne’ebé Governu introdús iha proposta alterasaun bainhira aprova mak sei introdús iha eleisaun parlamentár tinan ne’e.
Enkuantu iha lei númeru 6/2006, 28 dezembru-Lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál, iha artigu hamutuk 81, iha alterasaun ne’e halo aditamentu ba artigu balun no kria tan artigu foun rua.
Tuir relatóriu paresér komisaun A nian ba proposta alterasaun lei ne’e ho konkluzaun no paresér katak, nesesáriu proposta alterasaun ne’e no merese atu kontinua diskute no aprova plenária faze jeneralidade, tanba maneira sira ne’ebé kria medida sira hanesan ho introdusaun lei Eleitorál Prezidente Repúblika ho lei Eleitorál ba Parlamentu Nasionál, ne’ebé toka ba ezersísiu direitu partisipasaun eleitorál no prosedimentu apuramentu nasionál, no iha parte seluk atu aumenta taxa partisipasaun eleitór nian iha eleisaun parlamentár mai iha diáspora ho medida foun sira ne’ebé iha.
Xefe Bankada KHUNTO, Olinda Guterres, apresia relatóriu komisaun A no inisitiva Governu hodi aprezenta proposta alterasaun ne’e importante tebes ligadu ho eleisaun parlamentár 2023.
Deputada PD, Elvina Sousa, mós hato’o apresiasaun ba Governu hodi proposta alterasaun lei ne’e mai iha PN.
Iha parte seluk, nia hato’o mós alterasaun ne’e kria lei espésifiku fasilita ezersísiu votu ba maluk defisiénsia vizual liu hosi intervensaun voletin votu braile nian hanoin katak iha lei ida ne’e ita introdús fó oportunidade ba sira atu bele ezerse sira-nia direitu.
“Tanba depois hau halo diskusaun ho kolega balun ne’ebé mak kumpriende asuntu ne’e katak, nia kustu ladún bo’ot bainhira ita produs voletin votu braile la to’o rihun $50, maibé nia efeitu bo’ot ita hanesan Estadu direitu no ita ratifika konvensaun ema ho defisiénsia ita fó espasu oportunidade ba sira ezerse direitu votu’’Nia hateten
Deputada PLP no atuál Vise Prezidente PN, Maria Angelina Sarmento, foti kona-ba artigu foun rua introdús lei eleitorál ba PN iha alterasaun dalima ne’e.
Hanesan atu husu Governu nia resposta óinsa mak atu asegura prosedimentu tékniku ba eleitoradu sira no mellora no preparativu tékniku hodi responde tanba iha eleisaun prezidensiál 2022 iha sentru votasaun paralelu sira iha preokupasaun oioin hanesan estudante sira antes rejista tiha iha universidade maibé to’o eleisaun naran laiha.
Nia hato’o kona-ba iha alterasaun lei foun ne’e introdús artigu foun kona-ba votu postál, ne’ebé tuir resensiamentu iha rai-liur ninia prosedimentu óinsa, no presiza kala’e prezensa iha fiskál partidu bainhira realiza votu liu hosi postál voting ne’e, no prosesu kontajen, no diferensa oras entre Timor-Leste ho nasaun sira ne’ebé atu introdus votu postal ne’e ninia lala’ok abertura ajusta tuir oráriu lokál ka Timor nian.
Deputada CNRT, Virgin-a Ana Belo, hato’o mós votu postal nasaun ne’ebé de’it mak ita-nia sidadaun iha ne’eba hodi hetan direitu ba ida ne’e, no presiza hatene nia prosedimentu hodi asegura labele iha manipulasaun, no presiza tempu hira ezekuta se introdus votu postal, tanba ita hein tempu badak Prezidente Repúblika dekreta loron eleisaun tuir mai preparasaun Governu óinsa no lori tempu hirak mak kria ida ne’e.
Deputadu KHUNTO no atuál Vise Prezidente PN, Luis Roberto, hateten etapa iha jeneralidade hosi proposta alterasaun lei ne’e ita haree ninia objetivu mak hakarak aumeta taxa partisipasaun iha eleisaun parlamentár, entaun ida-ne’e mak tenke buka nia meiu, no artigu sira ne’ebé iha anteriór ladun fó benefísiu ba votante sira, fiar katak sei iha hetan alterasaun.
Tanba ne’e, nia dehan, iha debate jeneralidade ita hatene objetivu lei no kondisaun saida mak kria no bainhira debate espesialidade mak diskusaun kle’an no espesífiku ba kada artigu.
Vise Bankada Fretilin, Antoninho Bianco, apresia serbisu ne’ebé komisaun A hala’o tanba relatóriu paresér ne’e sira aprova ho unanimidade ne’ebé ho konsensu.
“Alterasaun ne’e, ha’u iha aspeitu rua, ida akumula aspirasaun ema hotu aumenta sentru votasaun no estasaun votu aumenta, noestabelese sentru votasaun paralelu nune’e ema hotu bele hakbesik an ba vota, hodi hasa’e taxa partisipasaun,” nia hateten.
Deputadu Patrocínio Fernandes, husu esklarese atu introdus vota liu hosi postal óinsa ninia mekanizmu preparasaun tékniku no asegura nia transparánsia.
Deputadu PD, Adriano do Nascimento, hato’o nia hanoin hodi bele debate iha plenária ne’ebé propoin atu loke sentru votasaun paralelu iha munisípiu hotu.
“Primeiru ha’u hanoin ida katak tenke loke sentru votasaun paralelu iha munisípiu 12 ho RAEOA, ho razaun ema sira-ne’ebé serbisu iha ne’eba ka estudante mai hosi postu administrativu no suku mai iha munisípiu sira mós bele partisipa. Tinan lima dala ida, Governu gasta osan laiha buat ida, importante ema hotu fó nia votu. Tan ne’e, propoin atu loké sentru paralelu iha munisípiu hotu,” nia hateten.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes