UNFPA no Governu lansa relatóriu situasaun populasaun mundiál

DILI, 24 abríl 2023 (TATOLI)–Fundu Nasaun Unida ba Populasaun (UNFPA, sigla inglés) hamutuk ho Governu liuhosi Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste (INETL, I.P), segunda ne’e, lansa relatóriu situasaun populasaun mundiál iha Timor-Leste ne’ebé hatudu númeru populasaun mundiál hamutuk biliaun 8.

Tuir Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Pressia Arifin-Cabo, dadus sira hatudu preokupasaun populasaun boot tebes, enkuantu Governu adota barak liután polítika sira ho objetivu atu hasa’e, hatun ka mantein taxa fertilidade. Esforsu atu influénsia taxa fertilidade dala barak la efetivu no bele hamihis feto sira-nia direitu tuir relatóriu situasaun populasaun UNFPA.
“Reprodusaun umanu la’ós problema no mós la’os mós solusaun. Bainhira ita tau igualdade jéneru no direitu nu’udár sentru iha polítika populasaun nian, ita forte, reziliénte no di’ak liután atu hasoru dezafiu sira rezulta hosi populasaun ne’ebé mudansa lalais,” Reprezentante UNFPA hateten liuhosi konferénsia imprensa hafoin lansamentu relatóriu iha salaun INETL, Caicoli, segunda ne’e.
Relatóriu UNFPA hatudu, ema moris biliaun 8 ho posibilidade laiha rohan, enkuantu kazu ba direitu no opsaun sira bolu atensaun oinsá númeru populasaun sira ne’e enkuadra, husu polítiku no mídia sira atu husik hela narativa kiik kona-ba aumenta populasaun no preokupasaun sira inklui foka liu ba direitu no opsaun sira ba sidadaun hotu.
Notísia relevante : Governu-UNFPA finaliza ona atividade sensu uma-kain 2022

Iha biban hanesan, Prezidente interinu INETL, Élias dos Santos Ferreira hateten Timor-Leste ho populasaun joven liu iha Ázia, bele hetan benefísiu hosi investimentu dadus, hanesan populasaun no sensu iha kapitál umanu atu aproveita potensiál populasaun hotu , inklui sira ne’ebé tradisionalmente marjinalizadu hanesan feto, juventude, idozu no defisiente sira.
“Lansamentu relatóriu situasaun populasaun mundiál molok lansamentu ofisiál ba sensu populasaun no uma-kain dijital Timor-Leste dahuluk sei apoia implementasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál Timor-Leste ba tinan 2011-2030 no garante katak nesesidade sidadaun hotu inklui iha planeamentu dezenvolvimentu ,” Diretór INETL akresenta.
Dezde 2004, UNFPA kontinua fó asisténsia téknika ba Governu Timor-Leste liuhosi INETL hodi hala’o sensu populasaun.
Faktu no númeru xave sira hosi situasaun relatóriu sensu populasaun no uma-kain 2023:
- 24% hosi parseiru feto no labarik-feto sira labele hateten lae ba seks no 11% labele halo desizaun espesífiku kona-ba kontrasepsaun, tuir dadus hosi nasaun 68;
- Peskiza hosi nasaun ualu hatudu katak ema barak mak hateten – populasaun mundiál a’as tebes;
- Demografia globál muda lalais: ema rua hosi tolu moris iha kontextu fertilidade kiik, enkuantu nasaun ualu seluk sei atinje ba metade projesaun kresimentu populasaun globál hosi 2050 (Repúblika Demokrátika Kongo, Ejitu, Etiópia, India, Nigeria, Pakistaun, Filipina no Repúblika Unidu Tanzania), ho dramatikamente reforma mundu nia klasifikasaun nasaun ho populasaun bo ot liu ;
- Fó sala fertilidade tanba mudansa klimátika sei la husu responsabilidade hosi emisór karbonu ne’ebé bo’ot liu atu ele responsabiliza. Hosi ema hamutuk biliaun 8, besik biliaun 5,5 la halo/hetan osan sufisiente, maizumenus $0,10 loron ida atu kontribui signifikante ba emisaun karbonu.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina

