iklan

HEADLINE, KAPITÁL

KSTL husu Governu hasa’e saláriu mínimu ba $250

KSTL husu Governu hasa’e saláriu mínimu ba $250

Traballadór sira iha komemora loron mundiál traballadór iha Largo, Bidau Lecidere, segunda (01/05/2023). Imajen Tatoli/António Gonçalves

DILI, 01 maiu 2023 (TATOLI)—Timor-Leste komemora loron mundiál traballu 01 maiu 2023 ho tema ‘hamutuk promove traballu dignu no diálogu sosiál’.

Iha ámbitu ne’e, Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) husu ba Governu atu hasa’e tan saláriu traballadór tanba saláriu agora la kondiz ho situasaun agora.

Prezidente KSTL, Almério Vila Nova. Imajen Tatoli/António Gonçalves

“Ita rekomenda ba Governu presiza hasa’e traballadór sira-nia saláriu hosi $115 ba $250, ami la konkorda Governu hasa’e de’it saláriu $115 ba $135. Proposta iha tinan hirak liubá ami propoin $250 tanba rendimentu ne’ebé durante ne’e sira hetan prejudika tebes ba sira-nia moris. saláriu mínimu $115 ne’ebé empregadór sira fó traballadór ne’e loloos ema ne’ebé foin tama serbisu no la presiza skill, maibé ema ne’ebé ho skill no serbisu ho durasaun liu tinan ida, empregadór presiza fó $150 to’o $250,” Prezidente KSTL, Almério Vila Nova, hateten, iha Largo Lecidere, segunda ne’e.

Nia nota, durante ne’e traballadór sira hasoru problema barak, liu-liu feto sira ne’ebé isin-rua, tur ahi no foti lisensa laiha pagamentu, lisensa moras ko’a osan, osan désimu terseiru mós balun la hetan no problema seluk tan.

“Durante ne’e timor-oan barak bá serbisu iha rai-li’ur empregadór sira apresia no gava tebes tanba produtividade, nune’e iha Timor-Leste labele dehan fali atu hasa’e saláriu haree ba produtividade. Ha’u sente timor-oan hotu sei serbisu ho badinas no produtivu bainhira balansu ho sira-nia saláriy, to’o ohin loron ami seidauk rona hosi Governu atu halo revizaun ba saláriu míninu, maski proposta ba saláriu mínimu iha ona Primeiru-Ministru nia fatin,” nia akresenta.

Notísia relevante : Governu propoin saláriu mínimu sa’e ba $135

Nune’e, Prezidente KSTL husu Governu tenke fó razaun tanba saida mak proposta ne’ebé iha ona Konsellu Ministru to’o agora seidauk iha solusaun, tanba molok ne’e proposta liuhosi prosesu naruk.

“Ita ko’alia kona-ba moris di’ak ne’e la’ós de’it ba serbisu maibé haree mós hosi saláriu, tenke hetan protesaun hosi nia direitu no liberdade. Ida-ne’e mak ita bolu dehan traballu dignu. Ba oin soluasaun laiha KSTL nafatin esforsu halo komunikasaun ho partidu polítiku sira ne’ebé mak hakarak rona povu no traballadór sira-nia preokupasaun,” nia reforsa.

Traballadór sira iha komemora loron mundiál traballadór iha Largo, Bidau Lecidere, segunda (01/05/2023). Imajen Tatoli/António Gonçalves

Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Alarico do Rosário, konsidera loron 01 maiu nu’udar loron importante ba traballadór sira tanba hanesan momentu ba hotu-hotu atu halo refleasaun kona-ba knaar no tripatida hodi promove traballu dignu no inkluzivu iha Timor-Leste. Ámbitu ne’e nu’udar momentu atu avalia responsabilidade nu’udar orgaun regulár no materiál laborál ba traballu.

“Imajen jerál ba merkadu traballu 2022 ne’ebé aprezenta ona informasaun kona-ba tendénsia empregu nian demanda iha merkadu traballu sai baze ida ba ita hotu atu kompreende dezenvolvimentu ekonomia ne’e oinsá bele promove empregu no asegura traballu dignu no inkluzivu,” nia dehan.

Iha mandatu VIII Governu Konstituisionál aprezenta ona lei saúde seguransa no ijene iha serbisu fatin ne’ebé aprova ona iha Parlamentu Nasional no hein Prezidente Repúblika bele promulga iha tempu badak.

“Kona-ba preokupasaun traballadór sira nia relasiona ho saláriu mínimu, iha mandatu VIII Governu konstituisionál ne’e sei aprova regulamentu kona-ba saláriu míninu tanba prátikamente SEFOPE prepara no aprezenta ona iha Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), lei sira ne’e inklui mós alterasaun ba lei traballu.

Notísia relevante : Ministru Finansa konsidera revizaun saláriu mínimu implika monetáriu OJE

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta asina spanduk iha ámbitu komemorasaun loron mundiál traballadór iha Largo, Bidau Lecidere, segunda (01/05/2023). Imajen Tatoli/António Gonçalves

Nune’e mós, Prezidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL), Jorge Manuel de Araujo Serano, hato’o parabéns ba traballadór sira hotu.

“Lori CCI-TL nia-naran, ha’u hanoin presiza lori ambiente foun ida iha Timor-Leste, liu-liu ko’alia kona-ba empregadór no empregadu, ha’u sempre konsidera katak ita ne’e parseiru, ita tenke hasai liafuan ida patraun no funsionáriu, ita tenke lori ambiente no kultura foun katak ita ne’e parseiru, tanba ha’u mós traballadór empreza ida labele halo buat hotu, presiza traballadór entaun ita bolu parseiru,” nia dehan.

Nia espera loron ohin la’ós festeza de’it maibé hanesan reflesaun nasionál katak saida mak atu kontribui ba nasaun hanesan emprezáriu ne’ebé hanesan parseiru ba traballadór.

“Ita haree ba tema ‘hamutuk promove traballu dignu no diálogu sosiál. Ida-ne’e ita tenke haree traballu dignu ne’e ita dignifika ita-nia traballdór sira, saláriu loos maibé mós presiza haree ambiente di’ak iha serbisu fatin, tanba susesu iha empreza ida-ne’e la’ós esforsu emprezáriu nian maibé servisu ekipa,” Jorge Manuel tenik.

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta. Imajen Tatoli/António Gonçalves

Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hato’o ninia felisitasaun ba traballadór no empreza sira iha mundu, liuliu Timor-Leste.

“Ohin loron mundiál traballu, hato’o ha’u-nia komprimentu ba traballadór inklui empreza sira hotu ne’ebé fó serbisu ba traballdór sira tantu iha Timor-Leste no iha mundu tomak,” nia dehan.

Nia haree katak nasaun sira iha mundu bainhira atu la’o ba oin la’ós de’it tanba serbisu Estadu nian maibé mós iha empreza sira-nia serbisu.

“Empreza barak hatudu nia kriatividade, matenek no investe nia osan rasik halo investimentu lori nasaun la’o ba oin. Iha rai balun Estadu mak kontrola ekonomia la la’o ba oin, maibé ita haree ona esperénsia iha mundu ho empreza livre no traballadór oioin bele hamutuk dezenvolve rai ida oin. Kona-ba lei traballadór, ha’u sei estuda didi’ak ho lei sira ne’ebé Governu halo, ha’u sei haree lei ne’e rasik justu duni atu ajuda rai ne’e ka lae, se ita respeita traballadór sira ita tenke respeita duni labele buka halo manipulasaun ba traballadór sira,” nia tenik.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!