DILI, 08 maiu 2023 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e, lihosi reuniaun plenária hato’o votu númeru 13/2023 kongratulasaun ba loron mundiál língua portugeza no loron mundiál língua portugeza ba kultura iha Komunidade Ko’alia Lingua Portugeza (CPLP, siglá portugés) ne’ebé komemora iha loron 05 fulan-maiu.
“Rezultadu votasaun a-favór 25, kontra 0 no abstensaun 0, nune’e votu kongratulasaun ba loron mundiál língua portugeza no loron mundiál língua portugesa ba kultura iha CPLP aprovadu,” Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten iha sala plenária PN.
Tuir testu votu kongratulasaun ne’ebé meza lee sai katak, lingua portugeza no kultura iha komunidade nasaun CPLP selebra ofisialmente elementu uniaun entre povu no mundu tomak dezde iha tinan 2009, ho rekoñesimentu ba importánsia lingua portugeza Organizasaun Nasaun Unida (ONU) ba edukasaun no siénsia no kultura UNESCO proklama loron ne’e hanesan loron mundiál lingua portugeza.
Lingua portugesa hola parte identidade no kultura timorense no hola parte istória dezempeña papél fundamentál iha luta kontra okupasaun Indonézia, no lingua portugeza sai hanesan lian ofisiál Timor-Leste nian aliened dalen Tetun.
Durante tinan 20 nia laran ona, PN sempre defende no promove lingua portugeza hanesan instrumentu estratéjiku ba aprofundamentu lasu istóriku no kulturál, amizade, kooperasaun hamutuk ho Estadu membru CPLP.
Nune’e, ho pozisaun votu ne’e reitera, PN iha sesaun plenária ne’e sauda komemorasaun loron mundiál refere.
Deputadu proponente, David Dias Ximenes ‘Mandati’, hateten língua portugeza ne’e hahú kedas administrasaun portugeza iha Timor no TL mós hatene katak lingua konvíviu ho tempu naruk ona kuaze tinan 450, signifika hola parte iha TL nia kultura no kontribui iha luta rezisténsia, no pontu tuir mai adopsaun lingua iha Timor-Leste iha polítika, ekonómika no seguransa.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes