Peskadór Manatuto husu Governu apoiu bero fiberglass

MANATUTO, 15 maiu 2023 (TATOLI)—Peskadór iha Manatuto, Domingos Sávio Carvalho Gomes, husu ba VIII Governu Konstitusionál atu apoiu bero fiberglass ba sira hodi hala’o atividade peska nian iha tasi laran.
“Ha’u pessoal la husu buat barak ba Governu, ha’u hanesan ema peskadór ida hakarak husu Governu ho buat rua de’it mak bero fiberglass ho bero boot ho nia motor, nune’e bele ajuda ami la’o to’o tasi klaran, hodi satán laloran boot no udan. Ami la’ós tauk udan ka laloran, maibé ami presiza duni atu garante la’o ho bero boot,” nia hateten ba Agência Tatoli, iha tasi ibun Manatuto segunda ne’e.
Nia husu ba Governu atu fó apoi bero fiberglass ne’e, tanba foin lalais Governu liuhosi ministériu kompetente promote ona no no tempu badak hodi apoiu bero fiberglass ba peskadór Manatuto maibé to’o agora seidauk.
“Ha’u husu tanba foin lalais ne’e, Governu ida-ne’e mak promete dehan sei fó mina ba ami kada peskadór Manatuto hetan mina litru 50 maibé realidade to’o agora buat mamuk ida, promesa la kumpre,” nia hateten.
Domingos Sávio dehan, kuandu osan laiha lalika mai promete tanba peskadór hakarak lakohi tenke halo atividade peska tanba moris ho ida-ne’e no sei la dependente ho ema seluk, Maibé mai halo promesa mak peskadór Manatuto hein de’it.
Aleinde ne’e, nia dehan, mezmu sai peskadór ne’e defisil tebes maibé moris mak obrigada tenke halo atividade peska hodi bele sustente família uma-laran, tanba liuhosi peska mak nia bele hetan rendimentu hodi sustenta família uma laran.
“Loron ida ha’u hetan $100-$200, ne’e tempu di’ak maibé kuandu tempu ladi’ak ka ikan laiha mak dala ruma ita hetan de’it $10-$20 loron ida. Ita atu dehan sufisiente ou lae ne’e, tenke simu duni realidade mak ne’e, ne’ebé ita la’o tuir tempu de’it. Entaun, husu Governu atu ajuda netik ami peskadór ho bero boot ida, nune’e ami bele garante moris ida-ne’e,” nia hateten.
Entretantu negosiante ikan, Júlio Inácio Soares, hateten, nia sente kontente ho buat saida mak nia halo loron-loron tanba moris hosi ema negosiante ikan desde tempu Indonézia to’o agora.
“Ami-nia moris loron-loron nian ne’e ho de’it negosiante ikan, nune’e atu hetan $12 loron ida mós sufisiente ona ba ami. Tanba ami hola hosi peskadór ne’e balde ida $50 no faan nia lukru $12,” nia hateten.
Iha ámbitu partidu polítika sira hala’o hela kampaña eleitorál no besik loron eleisaun (21 maiu) ne’e, nia hanesan negosiante ida husu ba Governu foun mai tenke kria pás no estabilidade ba povu nune’e ema hotu sente hakmatek hodi buka moris.
“Agora, ita besik eleisaun ona husu ba governasaun mai atu kria pás no estabilidade iha ita-nia rain ne’e, nune’e ami negosiante sira bele buka moris ho livre no la sente tauk. Tanba, bainhira laiha pás no estabilidade mak buka moris ida-ne’e mós susar tebes,” nia hateten.
Entretantu, nia mos husu ba Governu atuál no Governu ne’ebé atu mai ne’e, presiza kria fatin ida ba negosiante sira hodi faan sira-nia ikan ho dignu.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes

