iklan

BOBONARU, MUNISÍPIU

Deker: Presiza transforma Odelgomo sai sítiu istóriku 

Deker: Presiza transforma Odelgomo sai sítiu istóriku 

Prezidente Komisaun B trata asuntu Negósiu Estranjeiru no Defeza ho Seguransa iha Parlamentu Nasionál (PN), Deputadu Domingos Augosto ‘Deker’. Imajen Tatoli/Nelson de Sousa.

BOBONARO, 20 agostu 2023 (TATOLI)-Eis-Komandante Komandu Forsa Armada Libertasaun Nasionál (FALINTIL), rejiaun IV Unidade fronteira Sul, Domingo Agusto ‘Deker’, hateten, Governu Konstitusionál da-IX presiza kria polítika no planu ne’ebé di’ak hodi transforma Aldeia Odelgomo, Suku Ai-Asa, Postu administrativu Bobonaro, Munisípiu Bobonaro sai sítiu turizmu istóriku.

Tuir Eis-komandante ‘Deker’, atuál deputadu iha Parlamentu Nasionál (PN), Aldeia Odelgomo fó kontribuisaun ba luta libertasaun nasionál tánba iha tempu rezisténsia sai fatin konsentrasaun FALINTIL, Komandu rejiaun IV, unidades Frontera Súl ho Norte halo gerilla hodi kontra invazaun Indonézia.

Tanba ne’e, nia subliña, hanesan eis-lider rezisténsia no hanesan mós reprezentante povu iha Uma-Fukun PN, sei esforsu no tenta posivelmente atu kria planu-integradu ba fatin-istóriku refere, hafoin define prioridade sira hodi aprezenta ba Governu.

Notísia relevante:Horta: FALÍNTIL sei horik iha ema hotu nia-fuan

“Hein katak ho Nonu-governu nia mandatu, ho sira nia-kbi’it, oituan-oituan investe iha fatin ne’e atu loron ruma bele sai sitíu istoriku ne’ebé ita-nia oan ho bei-oan sira, turista rai-laran no rai-li’ur sira bele mai halo vizita,” Eis-kombatente, ‘Deker’ hateten ba jornalista sira, domingu ne’e, hafoin partisipa Komemorasaun loron FALINTIL ba dala-48, iha Aldeia Odelgomo.

Nune’e mós, Vise Xefe Estadu Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Maijór jenerál, Calistro dos Santos ‘Coliaty’, reforsa, Odelgomo hanesan fatin ida ne’e iha istória, faktu sira, ne’ebé kontribui ba luta libertasaun nasionál.

Nia lembra, iha tempu rezisténsia, FALINTIL halo Odelgomo sai suku ida hosi suku Ai-Asa, Postu administrativu Bobonaro ninian, hodi responde ba nesesidade funu nian, tanba iha momentu ne’ebá situasaun difisíl atu halibur povu hodi konsiensializa no prepara planu ba Ukun Rasik-An (URA) atu bele liberta Timor-Leste hosi okupasaun Indonézia.

Tanba ne’e Eis-vise sekretáriu rejiaun IV ne’e husu ba Estadu liuliu Governu atu tau-matan ba fatin istóriku ne’e.

“Karik iha konstituisaun da Repúblika dehan katak ita Valoriza a nossa história foi de Odelgomo e um factos da história, e um factos da construção Estado da República Democratica de Timor-Leste. Ba ida ne’e, ha’u lori povu ida ne’e nia liman no ain hato’o ba exelénsia Prezidente Repúblika atu tutan de’it ami nia-ibun ho nanál hasa’e ba nai-ulun sira atu bele konsidera netik ami-nia hanoin ida ne’e,” nia rekomenda.

Enkuantu iha ámbitu Komemorasaun ezisténsia FALINTIL ne’e, Xefe Estadu, José Ramos Horta mós asina ona plaka rekoñesimentu iha knua Odelgomo hodi ba futuru bele konstrui monumentu ba Aas-ua’in sira iha Munisípiu Bobonaro ne’ebé sakrifika sira-nia vida-tomak ba libertasaun nasionál.

Notísia relevante:Fatin konsentrasaun FALINTIL iha Odelgomo sei iha nakukun

Jornalista: Sergio da Cruz

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!