DILI, 22 agostu 2023 (TATOLI)—IX Governu Konstitusionál hamosu Orsamentu Retifikativu tinan 2023 ho alterasaun hodi armoniza hikas sistema finanseira ne’ebé Governu atuál konsidera viola jestaun finansa públika.
“Ha’u tenke deklara katak ho tristeza, ha’u rasik nu’udar Prezidente Komité Revizaun Orsamentu, bele haree rasik buat ne’ebé povu sente hela iha sira-nia moris loroloron durante tinan lubuk ida. Ha’u temi katak ha’u triste tanba sistema finanseira ne’ebé uluk iha, harii kedas iha tempu IV Governu hodi instituisaun finanseira internasionál mós apresu tebes no husu atu reforsa di’ak liután, sistema finanseiru ne’e hetan mudansa barak, nune’e viola prinsípiu jestaun finansa públika ne’ebé di’ak estraga tiha de’it,” Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha ámbitu debate Orsamentu Retifikativu loron dahuluk, iha sala plenária, Parlamentu Nasionál, tersa ne’e.
Xefe Governu dehan, durante semana ida nia laran iha diskusaun Komité Revizaun Orsamentu konstata rasik katak violasaun ne’ebé akontese durante tinan-lima nia laran nia laran mosu tanba dezviu hosi alterasaun ne’ebé halo iha sistema finanseiru nasionál.
“Iha liur, ha’u sempre hakfodak ho biliaun ne’ebé hatama iha Orsamentu Jerál Estadu tinan-tinan. Povu rasik mós rona no tanba la haree rezultadu ne’ebé bele hatudu katak sira bele iha esperansa atu loron ikus mai bele hadi’a sira-nia moris, mak povu deside atu hili IX Governu,” Xanana akresenta.
Notísia relevante : Governu aprova proposta Orsamentu Retifikativu 2023 biliaun $1,7
Xefe Ezekutivu apresenta razaun Governu propoin Orsamentu Retifikativu ho alterasaun sira hanesan:
- Portál Transparénsia ladún aprezenta informasaun kompleta kona-ba orsamentu no planeamentu, ne’ebé dala barak ladún funsiona.
- Halakon tiha prinsípiu ‘Orçamento por Programa’, hodi hamosu ‘Grandes Opções de Plano’, ikus mai ninia implementasaun la tuir prinsípiu ‘Orçamento por Programa’, nune’e permite instituisaun hotu-hotu halo arbiru no halo fali buat ne’ebé la’ós sira-nia kompeténsia.
- Prinsípiu ‘Anualidade’ do Orçamento’, ne’ebé regula despeza to’o de’it 31 dezembru kada tinan, la vale hodi fó fatin ba ‘moras’ foun ida ho naran ‘reseita’ ba instituisaun sira hodi la bolu ona Saldo de Gerência, ne’ebé loloos fila ba kofre Estadu.
- Prinsípiu ne’ebé regula transferénsia osan hosi kategoria ida ba kategoria seluk, halakon tiha hodi permite ministériu no instituisaun sira bele halo ‘viroment’ arbiru de’it, hosi ‘saláriu’ ba ‘bens no servisu ’ no ba ‘kapitál menór’ no hosi ‘kapitál menór’ ba fali ‘saláriu no vensimentu’.
- Prinsípiu transparénsia só bele mosu hosi prátika, ne’ebé instituisaun ida depende ba instituisaun seluk hodi bele ejize buat hotu tuir norma no regra ne’ebé hatuur tiha ona iha sistema, maibé halakon tiha poder hosi Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA, sigla portugés) no Ajénsia Nasionál Dezenvolvimentu (ADN), no projetu barak ne’ebé fó de’it la tuir ona aprovizionamentu ka konkursu hodi agora labele iha dadus loloos kona-ba kustu projetu ida-idak ne’ebé la’o tiha ona no la’o hela.
- Ho ne’e hotu, maka IX Governu Konstitusionál deside ona atu hapara tiha kontratu sira ne’ebé Governu asina iha ona finál mandatu no liu-liu tanba haree katak laiha liu estudu analiza profunda kona-ba kustu loloos ba projetu sira ne’ebé nia folin a’as tebes no la liu hosi aprovizionamentu.
- Tanba mosu ambiente hanesan ne’e, maka mosu mós violasaun ba regra funsionamentu públiku ne’ebé la haree ona ona ba méritu no esperiénsia funsionalismu públiku, ne’ebé la haree ona ba méritu no esperiénsia funsionáriu sira hodi hasai no hatama fali ema sein esperiénsia oitoan.
- Tanba Komisaun Funsaun Públika (KFP) la halo asaun ruma maka mosu iha ona tinan eleisaun, polítika hatama kazu rihun ba rihun ne’ebé la halo buat ida.
“Ho faktu sira né hotu mak IX Governu buka hadi’a, hodi filafali ba norma uluk nian, ho kategoria lima de’it mak saláriu no vensimentu, bens no servisu, kapitál menór, transferénsia públika no kapitál dezenvolvimentu. Maibé maski hahú iha Orsamentu Retifikativu ida-ne’e, IX Governu sei kaer nafatin sub-programa ne’ebé hala’o hela tanba difísil tebes atu muda buat hotu agora kedas. Só iha tinan mai ne’e (2024) liuhosi OJE 2024 mak ami sei bele hatuur fali sistema finanseiru anteriór ne’ebé di’ak tebes,” Xanana tenik.
Aspeitu lima iha Orsamentu Retifikativu 2023
Primeiru-Ministru fó sai aspetu lima iha ámbitu Orsamentu Retifikativu, ba dahuluk atu viabiliza estrutura governamentál foun ho kriasaun ka alterasaun iha ministériu balun, tanba ne’e mak bele efetua ajuste balun iha títulu hosi klasifikasaun orgánika ba OJE 2023.
Inklui mós kriasaun Ministériu Turizmu no Ambiente, Ministériu Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitáriu, Ministériu Juventude, Desportu, Arte no Kultura, no Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, ne’ebé substitui Ministériu Planu Ordenamentu.
“Relasiona Ho ida-ne’e ha’u tenke esklarese katak IX Governu sei hahú ninia polítika kona-ba redusaun iha Instituisaun Públiku ne’ebé kria hosi Governasaun anteriór, ne’ebé sai de’it dalan atu hatama membru Governu hosi partidu no laiha liu rasionalidade administrativa ou ekonómika. Polítika ne’ebé ha’u temi ne’e sei kontinua iha futuru orsamentu hodi halakon Ajénsia Nasionál Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun (ANAPMA), hanesan mós Autoridade Nasionál para a Água e Saneamentu, Institutu Públiku (ANAS, I.P.) no Autoridade Nasionál Eletrisidade, Institutu Públiku (ANE, I.P.),” nia subliña.
Aspetu seluk, hakarak atu kontensaun iha konta públika, nune’e duni maka analiza tiha ezekusaun orsamentál to’o ohin loron, ne’ebé orsamentál to’o ohin loron, IX Governu Konstitusionál propoin redusaun ba despeza ne’ebé prevista iha OJE nune’e mós ba montante hosi transferénsia Fundu Petrolíferu.
Redusaun ne’e bele halo tanba mai hosi avaliasaun ne’ebé hala’o tiha ona hodi rezulta ba identifikasaun kona-ba poupansa iha servisu lubuk ida no entidade oin-oin iha setór públiku administrativu. Revizaun despeza no jestaun responsável ne’ebé bele kurije beibeik dezviu no gasta supérfluos, ne’e hotu la’ós de’it métodu ka dalan di’ak ida maibé sai nu’udar filosofia ba Governu ida-ne’e.
Aspetu datoluk, taxa inflasaun ne’ebé a’as tebes iha Timor-Leste, maka provoka difikuldade barak liu ba kondisaun vida povu hodi kastiga liu maka família ne’ebé desfavoresida. IX Governu kompromete-an atu hamenus tiha presaun inflasionária ne’e no Governu propoin retifikativu ida ne’e atu redús taxa impostu seletivu ba konsumu ba masin-midar no ba direitu aduaneira impostasaun aplikavél iha tinan 2023.
Aspetu dahaat, tanba boa governasaun impoin rigór no transferénsia, iha ezekusaun OJE no iha jestaun konta públika, Governu propoin alterasaun ba lei númeru 02/2022, 10 fevereiru
Kona-ba Enkuadramentu Orsamentu Jerál Estadu (OJE) no Jestaun Finanseira Públika, hodi nune’e permite katak OJE 2024 bele prepara ona tuir regra foun ne’ebé hatuur.
“Relasiona ho ida-ne’e, hodi konsidera katak buat nebé temi hanesan aprezentasaun pur programa iha orsamentu Estadu desde tinan 2017 provoka tiha falta kontrolu no falta transparénsia iha konta públika,” Primeiru-Ministru salienta.
Nune’e, gradualmente Governu sei fila ba organiza OJE iha kategoria lima hodi aumenta liu tan nível detallu iha informasaun ne’ebé sei aprezenta iha Parlamentu Nasionál no aumenta liután ninia kompreensaun hodi fasilita fiskalizasaun iha futuru.
“Ha’u dehan gradualmente tanba ita tenki hein ba OJE 2024 nian. Nune’e mós, atu garante maiór estabilidade iha OJE, ami sei elimina Lei das ‘Grandes Opções do Plano’ hodi kria Planu Anuál Investimentu Estratéjiku atubele fó dalan ba vizaun plurianuál orsamentu tuir prátika internasionál ne’ebé di’ak liu. Alterasaun sira ne’e hotu mak sei garante sustentabilidade, rigór no transpaénsia iha konta públika,” Xanana esplika.
Aspetu dalimak, Governu propoin alterasaun ba lei númeru 08/2008, 30 juñu ‘Lei Tributária’, ne’ebé nebé hetan alterasaun hosi lei núneru 5/2019, hodi nune’e bele mosu klasifikasaun ne’ebé loos no di’ak kona-ba konseitu ba estabelesimentu estável ne’ebé prevee iha Lei Tributária, nune’e hasai tiha dúvida kona-ba rejime tributáriu aplikável ba situasaun sira ne’e hodi fó liu tan maiór seguransa jurídika no estabilidade fiskál ba investimentu estranjeiru iha Timor-Leste.
Totál Orsamentu Retifikativu biliaun $1,7 resin
Ho proposta ba lei Orsamentu Retifikativu maka totál despeza hamutuk $1.771.867.112 ne’ebé hetan finansiamentu hosi reseita doméstika, Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) no levantamentu liu RSE, nune’e Governu redús mós montante ba transferénsia autorizada hosi Fundu Petrolíferu, ne’ebé hamenus hosi $1.346.090.000 ba $1.208.194.889.
Administrasaun sentrál hetan despeza estimada ho valór $1.633.000.000, Seguransa Sosiál la konta ho Fundu Rezerva Seguransa Sosiál sa’e ba montante $130.965.306 (hosi valór totál konsolidadu ne’e, sei la tama montante $75.860.306 ba Seguransa Sosiál ne’ebé mai hosi transferénsia administrasaun sentrál atu evita ninia kontajen ein duplikadu no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) hetan valór estimadu $83.762.112.
“Governu fiar katak ho aprovasaun Orsamentu Retifikativu ida-ne’e no mós ba alterasaun iha lei sira, bele ona la’ós de’it garante ezekusaun orsamentál ba 2023 ne’ebé boot liu no di’ak liu hodi kombate inflasaun ne’ebé afeta daudaun kondisaun vida timor-oan sira nian. Aprovasaun Orsamentu Retifikativu sei permite mós atu estrutura governamentál foun bele kumpre ninia misaun, liu-liu iha implementasaun ba medida komprometida iha loron-120,” Xefe Governu afirma.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina





