iklan

NASIONÁL, EKONOMIA

Governu aprova proposta Orsamentu Retifikativu 2023 biliaun $1,7

Governu aprova proposta Orsamentu Retifikativu 2023 biliaun $1,7

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, lidera reuniaun Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu, kuarta (09/08/2023). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 09 agostu 2023 (TATOLI)—Governu liuhosi reuniaun Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, aprova ona projetu proposta-lei ba alterasaun dahuluk lei nú. 15/2022, loron 21 dezembru, kona-ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2023, lei nú. 2/2022, loron 10 fevereiru, kona-ba Enkuadramentu ba OJE no Jestaun Finanseira Públika no alterasaun daruak lei nú. 8/2008, loron 30 juñu, lei Tributária, ne’ebé aprezenta hosi Ministra Finansa, Santina Cardoso.

Alterasaun diploma boot rua ne’e ho objetivu atu asegura rigór no transparénsia boot iha ezekusaun OJE no konta públika.

“Ho projetu proposta-lei ne’e, despeza totál setór públiku administrativu tinan 2023 ho valór konsolidadu $1.771.867.112, administrasaun sentrál ho despeza $1.633.000.000, seguransa sosiál sein fundu rezerva $130.965.306, ne’ebé iha valór totál konsolidadu la kontabiliza montante $75.860.306 hosi seguransa sosiál hosi transferénsia administrasaun sentrál hodi evita kontajen duplikada,” refere nota ne’ebé Agência Tatoli asesu.

Notísia relevante : Ezekusaun reál OJE 2023 atinje millaun $438,2 to’o 31 maiu

IX Governu introdús programa hakarak hamenus impaktu inflasaun no aumentu kustu vida ba sidadaun sira, nune’e bele aumenta kapasidade kompra. Ba inisiativa ne’e, Governu halo ajustamentu ba taxa impostu seletivu konsumu no direitu aduaneiru ba importasaun ne’ebé bele aplika iha tinan 2023, ho baze Lei nú. 15/2022, loron 21 dezembru, kona-ba OJE 2023.

“Tanba ne’e, halakon taxa impostu seletivu konsumu ba produtu masin-midar, aumentu ba direitu aduaneiru importasaun, inklui aplika filafali taxa anteriór ho 2,5%,” relata nota hosi ezekutivu.

Governu halo alterasaun ba diploma boot rua inklui mudansa iha alterasaun orsamentál hodi garante estabilidade boot ba OJE ne’ebé aprova ona, eliminasaun ba lei Planu Opsaun Prinsipál, ne’ebé kria hodi troka ba Planu Anuál Investimentu Estratéjiku, ne’ebé hanesan dokumentu tékniku ne’ebé aprezenta planeamentu anuál ho impaktu ba orsamentu ne’ebé aprezenta hamutuk ho proposta lei OJE no ajuste ba rejime ezekusaun orsamentál iha períodu entre nomeasaun Governu no apresiasaun programa, nune’e mós iha períodu entre rejeisaun programa no nomeasaun Governu foun.

Hafoin eleisaun parlamentár loron 21 maiu 2023 no membru IX Governu simu pose, iha tempu tuir  mai aprova ona orgánika foun Governu, nune’e presiza halo ajuste balun iha títulu klasifikasaun orgánika OJE nian.

Notísia relevante : Konsellu Ministru aprova estrutura Orgánika IX Governu Konstitusionál

Haree ba dadus ezekusaun orsamentál to’o ohin loron, Governu iha hanoin atu imprime kontensaun iha konta públika ba efisiénsia iuzu osan públiku no efikásia boot liu iha investimentu públiku, halo ona ezersísiu avaliasaun boot ne’ebé rezulta identifikasaun ba poupansa iha servisu oin-oin no entidade setór públiku administrativu no justifika redusaun despeza ne’ebé prevee ona iha OJE 2023, nune’e mós montante transferénsia hosi fundu mina-rai.

Iha biban hanesan, KM aprova projetu rezolusaun Governu ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé aprova donativu ho valór $750.000 hodi oferese ba Repúblika Demokrátika São Tomé e Príncipe hodi organiza Konferénsia Xefe Estadu no Governu Komunidade País ho Lian Portugés (CPLP) XIV.

Antes ne’e, iha loron 17 novembru 2023, Parlamentu Nasionál liuhosi reuniaun plenária, aprova proposta-lei númeru 46/V(5a) OJE 2023 ho montante biliaun $3,16 iha finál globál ho votu a-favór 42, kontra 21 no abstensaun rua.

Proposta OJE 2023 ho montante biliaun $3,16 kompostu hosi orsamentu administrasaun sentrál biliaun $2,8 (montante ne’e inklui ona Fundu Kombatente Libertasaun Nasionál biliaun $1), orsamentu seguransa sosiál hetan alokasaun millaun $235,7 no Rejiaun Administrativu Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) millaun $120.

Iha loron 20 dezembru 2022, Parlamentu liuhosi votasaun finál globál halo reformulasaun ba  dekretu Parlamentu númeru 68/V kona-ba OJE 2023, hodi elimina fundu veteranu biliaun $1, ne’ebé Tribunál Rekursu (TR) deklara inskonstituisionalidade , ho rezultadu votasaun rezultadu votasaun a-favór 40, kontra 0, abstensaun 20.

Pedidu ne’e hato’o hosi Prezidente Repúblika hodi husu ba órgaun lejislativu halo reformulasaun ligadu ho Xefe Estadu nia pedidu ba TR hodi halo fiskalizasaun preventiva ba fundu veteranu biliaun $1 ne’ebé prevee iha proposta-lei OJE 2023 katak inkonstituisionalidade.

Nune’e, montate OJE 2023 ikus hamutuk biliaun $2,16, ne’ebé bazeia ba relatóriu hosi Ministériu Finansa, iha mandatu ikus VIII Governu, to’o 24 juñu 2023, ezekusaun reál ba Governu tomak esklui kompromisu no obrigasaun sira millaun $552, enkuantu ezekusaun reál ba administrasaun sentrál millaun $529 hosi totál orsamentu alokadu biliaun $1,8. Autoridade RAEOA – ZEESM ezekuta ona millaun $22,6 hosi orsamentu alokadu millaun $120.

Jornalista      : Arminda Fonseca

Editora           : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!