UN Women no parseiru realiza fórum ba feto iha lideransa no diplomásia

DILI, 30 setembru 2023 (TATOLI)—UN Women Timor-Leste parseria ho Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), ho apoia hosi Governu Reinu Unidu, organiza fórum ba feto iha lideransa no diplomasia, iha edifísiu MNEK, sabádu ne’e.
Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, hateten, Timor-Leste iha kompromisu atu promove feto sira-nia lideransa iha asuntu internasionál no dipomátika.
“Ida-ne’e hanesan plataforma ne’ebé ita bele ko’alia ba malu kona-ba importánsia hosi rekoñesimentu no promosaun papél feto sira iha área hirak ne’e hodi kontribui ba pás, dezenvolvimentu sustentável nomós serve hanesan pontu inísiu ida atu forma ita-nia papél iha ASEAN iha futuru,” Vise-Ministra hato’o bainhira halo abertura fórum.
Iha fatin hanesan, Ministra Estadu Reinu Unidu ba Indo-Pasífiku, Anne-Marie Trevelyan, hateten, feto sira-nia lian tenke reprezenta iha nível a’as liu atu dezenvolvimentu, seguransa no pás ne’e iha sustentablidade loolos.
“Hau kontente katak apoia Reinu Unidu nian sei hakbiit feto Timor-Leste atu foti papél ne’ebé boot liután iha foti desizaun polítika no halo advokasia ba iguladade jéneru,” nia tenik.
Notísia relevante : KDAI realiza forum nasionál partisipasaun feto iha vida polítika no lideransa
Xefe UN Women ba Timor-Leste, Ishtha Satyam, konsedera, fórum ne’e importante tebes tanba nu’udar esforsu koletivu hodi rezolve obstákulu estruturál sira hanesan mós ponte hodi tutan lakuna jéneru sira no promove sosiedade ne’ebé inkluzivu liu.
UN Women iha kompromisu no dedikasaun tomak atu fó apoiu sira nesesariu iha pasu sira hodi avansa igualdade jéneru iha Timor-Leste tomak, no liuhosi programa ida-ne’e mós buka atu hasa’e oportunidade no rekoñesimentu ba feto sira iha lideransa iha nível hotu-hotu.
Tuir nota ne’ebé Agência Tatoli asesu hosi Diresaun Nasionál ba Komunikasaun Sosiál MNEK, eventu ne’e nu’udar prova ida hosi kompromisu no dedikasaun nasaun Timor-Leste hodi hatan ba feto sira-nia reprezentasaun ne’ebé sei menus iha pozisaun lideransa nian, no kompromisu atu hakbiit feto sira-nia lideransa no influénsia hodi alkansa futuru ne’ebé justu no hakmatek liu.
Objetivu hosi eventu ne’e atu foka liu ba fórum diálogu nível a’as no han kalan hamutuk, hodi estabelese rede apoiu ba líder feto timor-oan sira no halo revitalizasaun ba plataforma sira hodi troka ideia no mentorizasaun ne’ebé signifikativu, inklui fahe esperiénsia entre distinta membru feto sira ne’ebé mai hosi Parlamentu Nasionál, Ministra, Sekretaria Estadu, antigu no atuál embaixadora sira, inklui líder feto sira iha diplomasia, polítika no profisaun públiku sira seluk.
Eventu ne’e hodi selebra no rekoñese feto sira-nia papél no kontribuisaun signifikativu hodi define kompromisu ba aprosimasaun multilaterál sira, no promove pás no dezenvolvimentu sustentável iha Timor- Leste, nune’e mós iha nível globál.
Iha tinan 2023, dadus globál sira fó sai konsisténsia diferensa jéneru iha lideransa polítika no asuntu internasionál sira, ho de’it estadu 34 hosi Estadu membru 193 ONU nian, ne’ebé hili feto sira nu’udar Xefe Estadu ka Governu.
“Globalmente, feto sira okupa de’it 21% hosi pozisaun ministeriál, 26,4% hosi kadeira Parlamentu Nasionál no 34% hosi kadeira Governu lokál sira. Iha kontestu Timor-Leste nian, progresu atu avansa partisipasaun feto sira-nia iha lideransa nota ona ho 37%, hosi kadeira Parlamentu Nasionál ne’ebé feto sira okupa (24 hosi kadeira 65 iha tinan2023),” nota ne’e haktuir.
Maski nune’e, sei iha nafatin lakuna jéneru signifikante iha pozisaun ba feto sira iha Ministériu no Sekretaria Estadu sira, ne’ebé daudaun ne’e iha de’it 14,9% (hitu hosi kadeira 47), no feto sira nafatin la reprezenta iha nível sub-nasionál.
Importante tebes atu rekoñese katak feto sira hala’o papél importante iha luta ba independénsia Timor-Leste nian no atu sustenta pás, maibé dala barak sira-nia kontribuisaun la hetan rekoñesimentu.
Feto sira kontinua hasoru diskriminasaun estruturál, norma sosiál ne’ebé limita sira-nia oportunidade, no falta asesu ba rede esensiál sira no dezenvolvimentu kapasidade.
Aleinde ne’e, foti asaun hodi responde ba dezafiu hirak ne’e no investe iha igualdade jéneru no empoderamentu feto nian, sai hanesan aprosimasaun realístiku ne’ebé efetivu hodi promove polítika inkluziva no dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste.
Bainhira feto sira partisipa ho signifikativu iha prosesu foti desizaun sira, iha posibilidade boot liu atu rona no konsidera esperiénsia no nesesidade feto no labarik feto sira-nian.
Investimentu ne’ebé dedikadu iha avansa igualdade jéneru no empoderamentu feto iha lideransa polítika, asuntu públiku no espasu diplomátiku sei kontribui ba futuru ine’ebé inkluzivu, justu no prósperu liu ba ema hotu.
Evidénsia globál mós hatudu katak rede no mentorizasaun, ne’ebé promove liuhosi plataforma rejionál sira ba kolaborasaun hanesan ASEAN no uniaun koletiva sira seluk, hanesan ligasaun sira ne’ebé esensiál ba progresu efetivu no iha impaktu ho eskala boot liu.
Rekoñese nesesidade ida-ne’e maka halo lansamentu filafali fórum ba feto iha diplomasia no lideransa, hodi fornese plataforma nesesáriu ne’ebé ba kolaborasaun iha setór oin-oin, troka koñesimentu no esperiénsia entre feto sira iha área oin-oin, liuhosi aproveita didi’ak podér transformativu hosi asaun koletiva no determinasaun ba mudansa pozitivu ne’ebé asaun koletivu ne’e rasik hamosu ona.
Iha programa rejionál “Empodera Feto ba Pás ne’ebé Sustentável: Prevensaun Violénsia no Promosaun Koezaun Sosiál iha ASEAN”, no ho apoiu hosi Governu Reinu Unidu, UN Women servisu hamutuk ho MNEK no nia Gabinete ba asuntu ASEAN nian atu organiza fórum ne’e atu promove implementasaun kompromisu Timor-Leste iha ajenda internasionál no rejionál ba asuntu feto, pás no seguransa, inklui halo advokasia ba empoderamentu no lideransa transformativa feto sira-nian, no reprezentasaun hanesan iha setór hotu-hotu inklui polítika, asuntu públiku no dezenvolvimentu, diplomátika no asuntu internasionál, pás no seguransa.
Liuhosi programa ne’e, UN Women sei kontinua fó apoia téknika ba Governu Timor-Leste hodi dezenvolve no implementa planu asaun nasionál daruak kona-ba rezolusaun Konsellu Seguransa Nasaun Unida 1325 kona-ba feto, pás no seguransa.
Hafoin diálogu inspiradór no fahe koñesimentu durante eventu ne’e, Governu iha esperansa fórum ne’e sai katalizadór ba mudansa no bele fornese ba feto sira-nia plataforma ida ba reprezentasaun, kontinua envolve-an, halo ligasaun nafatin iha rede no plataforma ne’e atu realiza podér asaun koletiva.
Ho vizaun boot ida atu promove reprezentasaun ne’ebé hanesan iha polítika, asuntu públiku, diplomasia no diversidade iha papél foti desizaun, inisiativa ne’e hein katak sei fó inspirasaun ba jerasaun lideransa feto sira iha Timor-Leste no iha fatin seluk.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina

