iklan

POLÍTIKA

PN aprova alterasaun lei kriasaun RAEOA-ZEESM iha faze jeneralidade

PN aprova alterasaun lei kriasaun RAEOA-ZEESM iha faze jeneralidade

Parlamentu Nasionál (PN), aprova proposta-lei númeru 2/VI (1a), terseira alterasaun lei númeru 3/2014, 18 juñu, ne‘ebé kria Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no estabelese Zona Espesiál Ekonómia Sosiál Merkadu (ZEESM) no Ataúro, tersa (24 outubru 2023). Imajen Tatoli/António Daciparu.

 

DILI, 24 outubru 2023 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN), tersa ne’e, aprova proposta-lei númeru 2/VI (1a), terseira alterasaun lei númeru 3/2014, 18 juñu, ne‘ebé kria Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no estabelese Zona Espesiál Ekonómia Sosiál  Merkadu (ZEESM) no Ataúro.

Notísia Relevante: Konsellu Ministru altera lei kriasaun RAEOA no ZEESM

Iha reuniaun plenária ne’e mós aprova proposta-lei númeru 3/VI (1a), alterasaun dahaat lei 11/2009, 7 outubru, ne’ebé aprova Divizaun Administrativa Territóriu.

Deputadu sira aprova proposta lei númeru 2/VI (1a), terseira alterasaun lei númeru 3/2014, 18 juñu, ne‘ebé kria Rejiaun Administrativa Espesiál Óe-Cusse no Ambeno (RAEOA) no estabelese Zona Espesiál Ekonómia Sosiál  Merkadu (ZEESM) no Ataúro ho votu afavór 37, kontra 19 no abstensaun haat (4) no aprova proposta alterasaun lei Divizaun Administrativa Territóriu aprova ho votu a-favór 37, kontra 18 no abstensaun lima (5).

“Ho nune’e proposta lei rua pasa iha jeneralidade,” Prezidente PN, Maria Fernanda Lay, fó sai iha sala plenária PN.

Nune’e, meza PN envia hikas proposta alterasaun lei rua ba komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisionál hodi kontinua trata iha espesializada hodi diskute espesífiku kada artigu.

Iha intervensaun autór ba proposta lei hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM, siglá portugés), Agio Pereira, aprezenta proposta alterasaun lei RAEOA ne’ebé Governu aprezenta iha objetivu prinsipál lima.

Nia hateten, objetivu dahuluk, hakarak atu hadi’a estatutu RAEOA no atualiza estatutu ne’e hodi hatudu mudansa iha jestaun administrasaun públika nasionál no finansa públika.

“Proposta ne’e, ninia objetivu mós mak atu ajusta dispozisaun kona-ba relasaun tutela no superintendénsia ne’ebé Governu tenke ezerse, hanesan órgaun soberanu, kona-ba rejiaun ne’e. Proposta ne’e mós propoin atu hametin mekanizmu kontrolu no autonomia orsamentál no finanseira RAEOA nian, nune’e bele hanesan liu ho setór públiku administrativu. Ho proposta lei ne’e, Governu propoin atu hasai posibilidade RAEOA nian atu iha rejime fiskál rasik, hodi mantein unidade rejime tributáriu nasionál. Maske nune’e, proposta ne’e sei permite hodi kria impostu espesífiku, taxa impostu nian ne’ebé la hanesan no atribui parte balu husi impostu ne’ebé kobra ona iha rejiaun hanesan reseita lokál,” nia hateten.

Objetivu daruak, ho objetivu atu hasai lei númeru 3/2014, 18 juñu, konseitu kona-ba ordenamentu jurídiku estranjeiru, hanesan orden ezekutiva, ne’ebé laiha suporte konstitusionál no la tuir realidade lokál.

Ida-ne’e sei permite katak, RAEOA fó-sai regulamentu administrativu rejionál sira, bainhira regra sira ne’e tuir lei ne’ebé vigora iha territóriu nasionál.

Objetivu datoluk, atu integra norma sira-ne’ebé hatuur ona iha dekretu-lei númeru 5/2015, 22 janeiru, ba lei númeru 3/2014, tanba Governu konsidera norma sira-ne’e tenke trata tuir lei hosi Parlamentu Nasionál, no proposta ne’e buka atu estabelese ho loloos asuntu sira-ne’ebé kompete eskluzivamente ba Governu no ba matéria sira-ne’ebé bele delega ka bele halo de’it hosi RAEOA.

Asuntu sira hanesan defeza, seguransa, orden públika, relasaun externa, kooperasaun bilaterál no multilaterál no atividade petrolífera tenke nafatin iha kompeténsia eskluziva hosi Governu.

Objetivu dahaat, atu ajusta estatutu RAEOA tuir klasifikasaun ne’ebé estabelese ona iha tinan 2022 hosi Tribunál Rekursu, ne’ebé integra ba iha administrasaun indireta Estadu. Ida-ne’e signifika katak, Prezidente Autoridade Rejiaun bainhira hala’o ninia kna’ar tenke presta konta ba Primeiru-Ministru kona-ba ninia serbisu no dezenvolvimentu sosiu ekonómiku rejiaun nian.

Objetivu dalimak, hakarak atu delega definisaun hosi zona espesiál sira dezenvolvimentu ekonómiku nian ba diploma ketak ida, tanba ne’e tenke retira referénsia sira hotu kona-ba ZEESM Oé-Cusse no Ataúro nian, hosi lei númeru 3/2014, 18 juñu.

Governante ne’e hateten, IX Governu Konstitusionál mai aprezenta inisitiava alterasaun ne’e  hakarak povu Oé-Cusse tomak nia moris di’ak, no la hanoin atu halakon rejime zona espesiál sosiál merkadu nian maibé atu kria modelu ida-ne’ebé bele adota iha parte hotu-hotu hosi territóriu nasionál.

Ida-ne’e, atu permite katak ema hotu bele iha asesu ba dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál hodi kombate asimetria rejionál sira no modelu zona espesiál ida dezenvolvimentu ekonómiku própriu Timor-Leste nian, ne’ebé haree ba espesifisidade hosi rejiaun oioin iha ita-nia nasaun.

Enkuantu, tuir proposta lei númeru 2/VI (1a), terseira alterasaun lei númeru 3/2014,18 juñu, ne‘ebé kria Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse no Ambeno (RAEOA) no estabelese Zona Espesiál Ekonómia Sosiál  Merkadu (ZEESM) no Ataúro, Governu hakarak altera hosi lei vijente ba artigu 4, 5, 9, 10, 11, 12, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 28, 29, 30, 32, 35, 36, 39 no 42, nune’e mós aditamentu artigu 8-A, 9-A no 17-A.

Antes ne’e, Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Tomás do Rosário Cabral, hato’o informasaun jerál Governu lori fali alterasaun dahaat lei númeru 11/2009, 07 outubru, ba Divizaun Administrativu Territóriu no iha alterasaun ne’e la barak iha artigu rua ka tolu de’it.

“Ida mak ko’alia kona-ba Ataúro, tanba Ataúro iha alterasaun ba kotuk tama hela iha postu administrativu Dili, ne’ebé ho alterasaun ne’e mai Ataúro iha artigu 4 nia tama ona iha sirkunstánsia administrasaun ne’ebé iha,” nia hateten.

Iha alterasaun ne’e mós, Governante ne’e dehan iha hadi’a mós postu administrativu balun iha munisípiu Ermera, Hatulia A no B no mós iha munisípiu Lautém atu akresenta iha lei Divizaun Administrativa Territóriu, atu bele asegura sira-nia funsionamentu iha nível munisipál sira.

“No, Atauro iha artigu 4 ohin ne’e, abranje illa Ataúro ne’e ou mantein nafatin kapitál ka sidade ne’e iha antiga vila Maumeta, tanba ne’e ami atu reajusta fila-fali Ataúro ne’ebé iha estatutu agora iha hela. Depois aprovasaun lei ne’e bele avanza ba dekretu Governu no iha mós fundu espesiál ba Ataúro iha Governu anteriór funsiona hela iha aktu sira-ne’ebé liu ba,” nia hateten.

Tanba ne’e, ministru ne’e hateten, Governu hodi fali mai iha Parlamentu Nasionál husu aprovasaun liuliu munisípiu Ermera iha Hatulia A no B no munisípiu Lautén iha Lore, Luro ho Tutuala no iha munisípiu Dili mak hasai tiha Ataúro hosi sirkunstánsia administrasaun Ataúro ba Dili nian nia iha lei anteriór seidauk revogadu Ataúro sei hola parte hela iha postu administrativu Dili.

Deputadu FRETILIN, Antoninho Bianco, hateten laiha mudansa signifikativu, se hakarak di’ak-liu hanoin eskalaun divizaun administrativu ne’e iha prátika realidade ne’ebé iha ne’e, munisípiu ne’e tuir loloos muda mós rejiaun ne’e mak eskalaun dahuluk hafoin postu administrativu eskalaun daruak no tuir mak suku no aldeia.

Entaun, nia dehan, divizaun administrativu territóriu ne’e eskalaun karik hanoin hosi aldeia, suku, postu, munisípiu labele muda hanesan rejiaun hanesan RAEOA ne’e, karik hadi’a buat balun haree buat ne’e

“Tuir mai mós se ita tau definasaun konseitu ne’e, primeiru eskalaun ne’e mak munisípiu no rejiaun no Ataúro ne’e mós primeiru eskalaun. Maibé, Ataúro ne’e ema dehan naran orijinál  territóriu la’ós eskalaun administrativu,” nia hateten.

Xefe Bankada FRETILIN, Deputadu Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, preokupa ho  proposta alterasaun retira estatutu espesiál RAEOA no hasai ona ZEESM hosi Oé-Cusse, tanba  iha mudansa lubun ne’ebé substansiál.

“Oé-Cusse no Ambeno ne’ebé hetan hosi konstituisaun, ida seluk tuir ha’u-nia observasaun motivasaun seluk retira ZEESM hosi Oé-Cusse Ambeno, re-define konteúdu. Maibé ita haree, ezemplu iha proposta-lei ne’e iha artigu10 númeru 1 de’it iha diferensa halo komparasaun ho lei atuál. Katak, rejiaun iha orsamentu autonómu maibé iha proposta ne’e dehan hanesan ne’e rejiaun iha orsamentu no finanseira própria ida anteriór fó liu podér ka fó liu estatutu espesiál ba RAEOA maibé ida finansa propria ne’e retira tiha,” nia dehan.

Nune’e mós, nia hateten, iha proposta-lei hasai mós mudansa substansiál hanesan artigu 11 kona-ba produtu kobransa taxa rejiaun rejime tributária, artigu 12 direitu rejiaun autónoma,    artigu 29 retira rejime tributária indepedente hasai, artigu 30, retira rejime aprovizionamentu própriu, artigu 32 retira mós rejime aduaneira própriu, tan ne’e mudansa substánsiál bainhira ko’alia kona-ba espesiál.

Nia hateten, aditamentu ba proposta artigu 8 ne’e direitu rezerva Governu sentrál ninian koa tomak tiha ka hamenus hotu tiha direitu sira fó ona iha artigu 12 hosi lei vijente.

“Ida-ne’e liuliu ko’alia kona-ba rejiaun espesiál, haree iha artigu 28 kona-ba rejime finanseiru. Se ita dehan espesiál mak rejime finanseiru ida-ne’ebé indepedente laiha espesiál é mezma koiza. Tanba ne’e, ha’u dehan rejiaun espesiál mais sem espesialidade,” nia dehan.

Tan-ne’e, Deputadu hosi bankada opozisaun ne’e preokupa liafuan save ne’ebé determina sentidu espesiál Oé-Cusse nian, tuir lei vijente iha proposta-lei ne’e hasai hotu.

“Retira liafuan xave sira-ne’ebé fó sentidu maibé konkreta ba espesialidade rejiaun Oé-Cusse ne’e hasai hotu. Entaun, tanba ne’e mak revizaun no re-definisaun ba estatutu espesiál ba Oé-Cusse nian ne’e ita fila-fali ba kotuk. Maibé, problema kuitadu povu Oé-Cusse nia kulpa saida, derrepente halo revizaun ida hasai hotu ninia espesialidade,” nia hateten.

Agora pontu seluk, Deputadu Aniceto hateten, se ema seluk dehan ZEESM sei mantein ne’e, hanoin iha lei ne’e hasai tiha ona iha artigu ida ko’alia kona-ba ZEESM ne’e revogadu, ne’ebé ZEESM iha Oé-Cusse tuir lei ida-ne’e laiha.

“Ohin, ita rona Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru hateten katak, sei aprezenta proposta ida kona-ba atu define zona espesiál ekonomia maibé iha ne’eba la inklui ona sosiál merkadu no hateten de’it zona espesiál ekonomia. Prontu, parese ita konfunde uitoan ho atu kria zona espesiál ekonomia ka ita atu kria polu dezenvolvimentu, konfuzaun,” nia dehan.

Xefe bankada PLP, Deputada Maria Angelina Sarmento, hateten alterasaun lei Divizaun Administrativa iha kriasaun Ataúro ba nu’udar munisípiu ne’e aprezenta polítiku sira mak la fó serteza jurídika ba povu ida-ne’eba, tanba Governu anteriór fó tiha hasae tiha estatutu Ataúro nian nu’udar munisípiu.

Ho razaun sira-ne’ebé Governu fó aprezenta, nia dehan, hodi nune’e povu iha ne’eba kontente maibé kontente loron sorin de’it, nune’e loloos Governu ida mai fali la halo tiha avaliasaun ruma hodi haree ninia frakeza no dezvantajen hosi estatatu Ataúro sai munisípiu.

Deputada hosi bankada opozisaun ne’e hato’o hodi haree leitura relatóriu setóriál hosi komisaun espesializada no komisaun C trata asuntu Finansa Públika sira ninia observasaun krítiku tebes kona-ba alterasaun RAEOA hosi perpetiva finansa públika, revizaun ba lei ninia implikasaun finaseira direta ba RAEOA tanba iha lei vijente mós ko’alia.

Nia dehan, uluk iha konsensu ida-ne’ebé halo iha tinan hirak liu ba Governu fó kompeténsia tomak hanesan rejiaun ne’e iha poder regulamentár própriu no sira iha orden ezekutivu no administrativu rejionál ne’ebé hosi orgaun ezekutivu rejional sira no bazea ba limitasaun konstituisaun no lei aktu ne’ebé aprova hosi órgaun soberania.

“Iha proposta ne’e dada hotu kompeténsia sira-ne’e, nia implika ba efisiénsia administrativa no alokasaun rekursu. Nune’e mós seprasaun RAEOA ho ZEESM sei implikasaun finanseira, ne’ebé sei hetan mak bainhira ZEESM fahe liuliu sei asegura igualidade tratamentu hosi Ataúro no Oé-Cusse ka lae, pergunta krítiku ne’ebé hato’o iha relatóriu,” nia hateten.

Jornalista : Nelson de Sousa/Osória Marques

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!