DILI, 07 november 2023 (TATOLI)—United Nations Conference on Trade and Development(UNCTAD) rekomenda ba Governu Timor-Leste atu kria lei ida hodi regula no proteje tranzasaun negósiu ne’ebé halo iha ambiente elektróniku.
Pedidu ne’e hato’o hosi Xefe E-commerce no Ekonomia Digital UNCTAD, Dominic Leong, iha semináriu ida ne’ebé realiza hosi Ministériu Komérsiu no Indústria (MKI) kona-ba estratejia Timor-Leste ba implmentasaun e-commerce.
“Ha’u kompreende nasaun ida-ne’e halo ona reforma lei barak atu hatan ba nesesidade ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés). Ha’u fiar katak lei ne’e sei susesu hodi asegura implementasaun e-commerce,” Dominic Leong, hateten durante sesaun ne’ebé hala’o iha Timor Plaza, tersa ne’e.
Nia fiar katak Governu sei esforsu atu holo lei e-commerce tanba ida-ne’e kondisaun ba Timor-Leste atu hetan benefísiu asesu ba merkadu ASEAN nian.
Prezensa UNCTAD sei apoiu Governu atu hetan benefísiu hosi e-commerce no komérsiu dijitál, ne’ebé iha poténsia barak iha e-commerce no komérsiu dijitál ida-ne’e bele hasa’e rendimentu Timor-Leste nian hanesan kria serbisu, hasa’e asesu ba merkadu inklui hasa’e investimentu.
“Entaun, ami ho Ministériu Komérsiu no Indústria serbisu hamutuk hela durante fulan balun nia laran atu avalia kondisaun Timor-Leste atu envolve iha e-commerce no ha’u hanoin katak ita sei dezenvolve estratejia nasionál ba e-commerce,” nia garante.
Notísia relevante : Erru Barak Iha Tranzasaun Eletrónika
Iha biban hanesan, Ministru Komérsiu no Indústria, Filipus Nino Pereira, konsidera komérsiu eletróniku hanesan konseitu ida ne’ebé daudaun engloba ba nasaun barak, liuliu ho avansu iha infraestrutura telekomunikasaun no konesaun entre ema iha ámbitu globalizasaun.
“Komérsiu eletróniku indispensável hodi garante efikásia iha kustu, fornese ba konsumidór sira maneira ida konveniente bainhira sosa sasán no antendimentu, fornese atendimentu no sasán barak, no fornese ba produtór sira merkadu ida ne’ebé liu territóriu konvensional,” Nino Pereira tenik.
Nune’e, konseitu ida-ne’e korresponde ho aspirasaun Governu Timor-Leste, liu-liu IX Governu Konstitusionál, tanba Governu nia aspirasaun mak oinsá bele moderniza meiu ekonómiku sira aproveita avansu iha infraestrutura relevante sira, hanesan instalasaun kabu submarinu ne’ebé sei komesa iha tempu badak.
Governu mos hakarak adere ba organizasaun internasionál ho karater integrasaun komersiál hanesan Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no ASEAN, inklui iha futuru, potensialmente bele iha mós akordu bilaterál sira ka akordu kompriensivu espesífiku sira.
“Hosi perspetiva Governu katak, bainhira ita bele kria polítika ne’ebé di’ak, kontestuál no apropriadu iha konseitu ida-ne’e, ita bele atinje objetivu tátiku barak hanesan esplika ona, nune’e bele sai ona hanesan pasu pozitivu ba ita objetivu estratéjiku hodi atrai investimentu no diversifika ekonomia,” nia salienta.
Nune’e, indikadór di’ak mak bele refere ba iha komérsiu eletróniku, ne’ebé tuir dadus ASEAN nian balun hatudu katak valór merkadoria globál atividade komérsiu eletróniku rejiaun sudeste aziátiku to’o ona biliaun 72 iha valór brutu merkadoria liuhosi antendimentu online ba viajen, fa’an sasán online, mídia imprensa no indústria seluk tan.
“Ida-ne’e ho previzaun sei aumenta ba beibeik. Nune’e, lójiku tebes atu Timor-Leste bele iha estudu báziku ida atubele prepara estratéjia komérsiu eletróniku rasik ba oin, espesifikamente mós ita hakarak atu adere ba ASEAN hodi lori benefísiu ekonómiku mai ita-nia rain. Ho ida-ne’e, hau husu ba partisipante sira hotu iha tópiku ‘Focused Group Discussion’, ohin loron nian, relativa ho polítika no lejizlasaun komérsiu eletróniku, atubele fó imi-nia tempu no matenek iha área setorál oin-oin atu péritu sira iha ne’e Rahul Bhatnagar hosi UNCTAD, bele ajuda ita identifika forsa, dezafiu no oportunidade hodi dezenvolve estratejia ótimu ba futuru,” nia salienta.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina