iklan

INTERNASIONÁL, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

OACPS-UE selebra akordu parseria durante tinan 20

OACPS-UE selebra akordu parseria durante tinan 20

Imajen MNEK

DILI, 16 novembru 2023 (TATOLI) – Nasaun membru husi Organizasaun Estadu Áfrika Karíbas no Pasífika (OACPS-sígla inglés) ho Uniaun Europeia (UE) asina akordu parseria ne’ebé hanaran akordu Samoa ho durasaun tinan 20 hodi troka akordu kotonou ne’ebé kadukadu.

Nota informativu ne’ebé TATOLI asesu hosi media MNEK, ohin, hateten asinatura akordu ne’e hala’o durante loron rua, hahú husi loron 14-15 novembru ne’ebé lidera husi Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Timor-Leste (MNEK), Bendito dos Santos Freitas, hanesan co-prezidente ba sesaun espesiál reuniaun Konsellu Ministru ba dala-46 entre OACPS ho Uniaun Europeia.

Akordu ne’e asina husi reprezentante nasaun membru hamutuk 79 husi OACPS no mós nasaun membru Uniaun Europeia hamutuk nasaun 29.

Iha reuniaun ba loron segundu entre membru ACP ho UE sira halo diskusaun no deliberasaun ba mekanismu parseria entre ACP ho Uniaun Europeia sira, antes avansa ba asinatura akordu parseria ne’ebé hanaran akordu Samoa.

Objetivu prinsipál husi akordu parseria ida-ne’e mak oinsá UE bele fó apoiu finanseira ba nasaun OACPS sira hodi implementa programa prioridade globál sira hanesan mudansa klimátika, sustentabilidade no prosperidade inkluzivu, tranzisaun matak (Green Transition), governasaun tasi (Ocean Governance), governasaun dijitál no parseria sira, konetividade, defeza no seguransa, seguransa umana liuliu atu hatán ba apoiu umanitáriu no dizastre naturál, saúde, edukasaun, asuntu jéneru no seluk tan.

Reuniaun durante loron rua ne’e, loke husi husi Primeira-Ministra Estadu Independente Samoa, Fimeā Naomi Mata’afa, nu’udar uma-na’in ba enkontru refere.

Entretantu, iha loron primeiru sesaun espesiál reuniaun Konsellu Ministru ho membru OACPS sira ne’ebé prezide husi Ministru Bendito Freitas nu’udar Prezidente meza, halo deliberasaun ba akordu parseria entre OACPS ho Uniaun Europeia ne’ebé hanaran akordu Samoa.

Iha sorumutuk ne’e, membru OACPS sira mós fó enfaze ba asuntu globál kona-ba asuntu problema mudansa klimátika ne’ebé sai preokupasaun mundiál, iha ne’ebé sai mós ajenda prinsipál iha enkontru COP28 ne’ebé sei hala’o iha tempu badak iha Dubai.

Entretantu, OACPS hanesan organizasaun multilaterál ida-ne’ebé kompostu husi nasaun 79 husi Áfrika, Karaíbas no Pasífiku ne’ebé mantein relasaun kooperasaun ho Uniaun Europeia (EU). Organizasaun ne’e kria ona iha tinan 1975 ho objetivu atu promove dezenvolvimentu ekonómiku, integrasaun rejionál no kooperasaun polítika entre ninia Estadu membru sira no EU.

Akordu kuadru atuál ba parseria ida-ne’e Akordu Kotonou, daudaun ne’e sei transfere ba Akordu Samoa, ne’ebé marka era foun kooperasaun rejionál no aspirasaun hamutuk. Timor-Leste adere ona ba Akordu Kotonou iha tinan 2007.

Akordu Samoa, ho objetivu atu hametin kooperasaun entre EU no Estadus Membrus OACPS nian, ne’ebé foka liu iha prioridade sira hanesan direitu umanu, demokrasia, pás, dezenvolvimentu umanu, kreximentu sustentável, sustentabilidade ambientál, migrasaun no mobilidade. Akordu ne’e kompostu husi baze komún ida no protokolu rejionál tolu ne’ebé halo hodi atende nesesidade espesífika sira rejiaun Áfrika, Karaíbas no Pasífiku nian.

Jornalista: Hortencio Sanchez

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!