iklan

DILI

Modelu estátua 12 Novembru “joven sira kaer bandeira hamriik iha portaun leten”

Modelu estátua 12 Novembru “joven sira kaer bandeira hamriik iha portaun leten”

Imajen Masakre Santa Cruz/Espesiál.

DILI, 17 novembru 2023 (TATOLI)—Komité 12 Novembru kontaktu ona empreza iha portugál atu konstrui estátua 12 Novembru hodi bele hatuur iha odamatan boot monumentu 12 Novembru iha simetériu Santa Crúz Dili.

Notísia Relevante: Estátua ba monumentu 12 Novembru prosesa hela iha portugál

Prezidente Komité 12 Novembru (C12N-sigla portugés), Gregório Saldanha, hateten estátua 12 Novembru ne’e ninia modelu konatrui tuir fotografia joven sira ka manifestante sira kaer bandeira RDTL hamriik iha odamatan boot (portaun) simetériu Santa Crúz nia leten ne’e.

“Kona-ba modelu estátua ne’e, foti fotografia kolega sira-nian ne’ebé kaer bandeira hamriik iha partaun leten ne’e. Estátua ne’e nia todan to’o tonelada 20.000. Ho pezu ne’ebé boot no todan mak bainhira prontu ona sei transporta mai no monta iha Timor-Leste,” Gregorio Saldanha hateten ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin, Antigu Komarka Balide, kinta ne’e.

Iha Portugál, nia dehan, iha empreza tolu mak iha interrese atu konstrui estátua ne’e inklui empreza balun ne’ebé uluk halo estátua ba monumentu Lifau maibé laiha kontaktu, tanba bainihira halo obra depende ba presu.

Maibé, loloos ne’e ermpreza Bobolait, Lda, mak buka fábrika godi konstrui estátua ne’e maibé tanba sira la buka entaun Komité 12 Novembru hanoin konstrtui iha Portugál, tanba Portugál mak iha relasaun servisu ho Komité 12 Novembru.

“Estátua memoriál 12 novembru ne’e prosesa hela iha Portugál tanba ita hakarak estátua ne’e iha kualidade, tanba reprezenta istória Timor-Leste nian,” nia dehan.

Loloos estátua ne’e bele halo iha Timor-Leste maibé tanba iha planu ne’e tenke halo ho kualidade entaun tenke halo iha rai-li’ur.

“Ita iha enpreza barak ne’ebé iha esperiénsia no hatene halo estátua, maibé tinan 10 mai mak bele. Agora seidauk bele tanba ita estátua ba 12 novembru ne’e istória Timor-Leste nian, nune’e tenke kualidade. Ami haree esperiénsia hosi estátua iha Oé-Cusse no Papa João Paulo II iha Tasitolu ne’e, entaun ami deside halo iha Portugal,” nia hateten.

Orsamentu ba konstrui estátua 12 Novembru ne’e inklui atu transposrta mai Timor-Leste ne’e liuhosi pakote orsamentu Estadu nian ne’ebé selu ba kompañia Bobolait, Lda.

Orsamentu ba konstrusaun ba monumentu ka memoriál 12 Novembru ne’e hamutuk $1.385,389,88 no empreza BOBOLAIT, Lda, mak responsável hodi hahú konstrui iha 22 setembru 2021 to’o 22 setembru 2022, maibé la konsege finaliza entaun Governu anteriór prolonga tan tinan ida maibé nafatin laiha mudansa ba konstrusaun refere.

Oan Soru propoin indika empreza seluk

Tanba konstrusaun Monumentu 12 Novembru ne’e tarde, mak Komité 12 Novembru (C12N) husu Governu liuhosi Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MAKLN) atu haree no Ministru Gil da Costa Monteiro “Oan Soru” propoin atu indika kompañia ne’ebé iha kapasidade halo konstrusaun.

“Agora kle’ur tebes entaun ami ba ko’alia ho MKAE atu fó sansaun ba kompañia ne’e maibé MKAE la foti desizaun. Ami haruka karta protesta ba MAKLN, hodi nune’e MAKLN foti desizaun no dehan buat rua ba kompañia de’it mak primeiru halo estátua monumentu nian ne’ebé deside halo iha Portugal. Depois, segundu mak tenke tau ona mármore ba dalan tama nian ba kapela no Saudozu Sebastião Gomes nain. Agora mármore ne’e bazea ba ami-nia proposta no tenke uza mármore lokál ba dalan no didin sira tanba ami hakarak fó valor ba ita-nia asswa’in ne’ebé luta ba ita-nia rai ida-ne’e,” nia dehan.

Aleinde ne’e, C12N mós preokupa ho moru simetériu Santa Crus nia orijinalidade tanba lakon dadauk ona, nune’e nia sujere ba Governu atu labele halo lakon, maibé tenke hadi’a pelu menus 50%-70%.

“Nia orijinalidade la 100% mós laiha buta ida, basta tenke 50%-70%, nune’e ita haree ba furak. Ida-ne’e ami preokupa. Moru nia orijinalidade iha oin no kotuk lahanesan tanba ita haree laiha arte no la mantein nia orijinalidade. Preokupasaun ida-ne’e ami hato’o ona ba MAKLN no resposta hosi ami-nia preokupasaun ne’e mak Oan Soru dehan agora foka uluk ba estátua ne’e, dalan no moru ne’e,” nia esplika.

Tuir nia, obra refere tenke entrega ba kompañia hosi Portugál ho nune’e kompañia bele finaliza obra refere hahú hosi monumentu, dalan tama ba semitériu no moru protesaun.

Notísia Relevante: Konstrusaun monumentu 12 novembru tarde tanba konstrui iha semitériu públiku oin

Jornalista : Osória Marque

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!