iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE

Governu hasai biliaun $1,38 hosi Fundu Petrolíferu aloka ba OJE 2024

Governu hasai biliaun $1,38 hosi Fundu Petrolíferu aloka ba OJE 2024

Governu aprezenta Proposta-Lei OJE 2024 ba membru Parlamentu Nasionál, iha sala plenária, tersa (12/12/2023). Imajen Tatoli/Jogerjo Guterres

DILI, 12 dezembru 2023 (TATOLI)—IX Governu Konstitusionál hasai verba ho valór biliaun $1,38 hosi Fundu Petrolíferu hodi aloka iha Proposta-Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024.

“Transferénsia ida-ne’e korresponde besik millaun $522,1 hosi Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) no ho valór millaun $855,54, ne’ebé liu ona RSE,” Xanana Gusmão hateten liuhosi diskursu, iha aprezentasaun Proposta-Lei OJE ba membru Parlamentu Nasionál, iha sala plenária, tersa ne’e.

Governu refere halo investimentu iha agrikultura, peska no pekuária, turizmu, pequena no média indústria no empreza nomós kona-ba apoiu ba inisiativa privada. Katak, sei investe iha buat hotu ne’ebé sei promove kondisaun ba moris no rendimentu ba família.

Ezekutivu mós buka atu reforsa soberania no independénsia liuhosi substitui sasán importasaun ho produsaun rai-laran rasik.

“Nune’e, ba tinan 2024, Governu sei aposta iha área tolu ne’ebé krusiál atu hala’o investimentu substansiál iha infraestrutura produtiva. Ne’ebé ba dahuluk, sei haree ba setór eletrisidade, ho dotasaun millaun $165,6, ne’ebé buka reflete importánsia estratéjika atu garante fornesimentu enerjia fiável no asesível ba populasaun no ba empreza. Investimentu ida-ne’e sei kontempla 20% hosi populasaun, ne’ebé seidauk iha asesu ba rede eletríka nasionál,” Xanana akresenta.

Notísia relevante : Fundu Petrolíferu biliaun $17-resin iha trimestre datoluk 2023

Daruak maka setór konstrusaun infraestrutura, ho dotasaun to’o millaun $153,5 hodi reafirma kona-ba urjénsia iha dezenvolvimentu infraestrutura no promosaun kresimentu ekonómiku.

“Ami sei reabilita no konstrui infraestrutura bázika no sei moderniza sistema água, saneamentu báziku no sistema de drenajen, liu-liu iha Dili no sei instala kabu fibra ótika atu garante asesu ba internet ho kualidade ba sidadaun hotu no kumulativamente atu fasilita kresimentu negósiu no empreendedorizmu,” Xefe Governu tenik.

Datoluk maka setór Petróleu no Gás Naturál, ho investimentu millaun $104,2 hodi enfatiza vizaun Governu atu aproveita no otimiza rekursu naturál nasionál hodi promove dezenvolvimentu ekonómiku sustentável.

IX Governu empeñadu atu estabelese baze abastesimentu ida no refinaria ida iha Kosta Súl, atu liga ba gazodutu ne’ebé mai husi Greater Sunrise hodi nune’e bele dezenvolve indústria petrolífera nasionál ne’ebé ho buat seluk tan kria empregu ba timor-oan sira.

“Ha’u hakarak fó lembra katak objetivu hosi projetu Tasi Mane maka atu kontribui la’ós de’it ba dezenvolvimentu Kosta Súl no ba indústria petrolífera rasik, maibé mós atu proporsiona ka fó impaktu ekonómiku diretu no indiretu iha país tomak hodi kaer no haluan benefísiu ekonómiku, ne’ebé mai hosi esplorasaun ba rekursu naturá Timor-Leste. Iha país ida hanesan ita-nia, sei joven no sei frájil, iha ne’ebé besik 60% hosi populasaun ho idade menus 25, presiza tebes iha korajen atu investe iha projetu, ne’ebé sei transforma ita-nia ekonomia no sei konsolida estabilidade nasionál,” Xefe Ezekutivu fundamenta.

Governu nota katak Governasaun anteriór hapara tiha esforsu hotu-hotu atu alkansa no atu elabora akordu ida sobre dezenvolvimentu ba Greater Sunrise. Aleinde ne’e, IX Governu kaer filafali esforsu sira ne’e atu lori gazodutu mai Timor-Leste.

“Permite ha’u atu fó lembra dala ida-tan, ezemplu di’ak ida kona-ba dezenvolvimentu ne’ebé ita hakarak ba Timor-Leste, ne’ebé Darwin mak sei testemuña di’ak liu. Ha’u bá serbisu iha Darwin iha tinan 1974, no fila bá iha ne’ebá iha tinan 1999, no liu tiha tinan hirak ha’u bá fali Darwin no impresionadu tebes ho dezenvolvimentu ne’ebé lalais duni iha Territóriu Norte Austrália, tanba de’it sira hahú no hala’o ona esplorasaun kampu Bayu-Undan, ne’ebé loloos Timor- Leste,” Xanana haktuir.

Nia subliña, Timor-Leste mós hakarak hetan oportunidade atu uza rekursu hodi dezenvolve Kosta Súl, hodi harii sidade foun no apoia infraestrutura. Timor-Leste hakarak kria postu traballu besik rihun 50, postu traballu diretu no indiret iha esplorasaun rekursu no iha faze konstrusaun no operasaun iha iha infraestrutura no apoiu serbisu ba projetu ne’e.

Tanba ne’e, iha orsamentu tinan 2024 hatudu mós medida estratéjika importante seluk kona-ba kresimentu ekonómiku no dezenvolvimentu país nian ba tempu-naruk hodi nune’e bele satisfaz nesesidade ne’ebé atuál no sesesidade jerasaun iha futuru.

Governu sei revee Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED 2011-2030) iha tinan 2024 hodi bele adekua planu ne’e ba Estadu no nasaundaudaun, nomós ba dinámika globál ne’ebé fó impaktu ba nasaun iha tinan ikus.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!