DILI, 12 dezembru 2023 (TATOLI)–IX Governu Konstitusionál lideradu hosi Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, komprometidu sei redús kiak 10% durante mandatu.
“Ha’u hakarak ko’alia oitoan kona-ba senáriu makroekonómiku nasionál. Hanesan ha’u dehan tiha ona, orsamentu ida-ne’e mak sei hatuur baze dezenvolvimentu entre tinan 2024 to’o 2028, ho meta ba redusaun pobreza 10%, taxa média kresimentu ekonómiku ho 5%, melloria iha jestaun no sustentabilidade finansa públika, no hamutuk ho hanoin no hahalok sira ne’e, kriasaun postu traballu, pelu menus to’o rihun 50,” Xanana Gusmão hateten liuhosi diskursu, iha ámbitu aprezentasaun Proposta-Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2024, iha Parlamentu Nasionál, tersa ne’e.
Xefe Governu informa, Produtu Internu Brutu (PIB) real naun petrolíferu hamenus ba 2,2%, iha tinan 2023, tanba monu iha ezekusaun despeza públika hafoin eleisaun. Maibé, prevee katak sei iha aumentu despeza iha tinan 2024 no nu’udar rezultadu, kresimentu sei sa’e ba 4,1%, ne’ebé sei sai hanesan objetivu ba tinan sira mai atu mantein taxa kresimentu 5%, iha PIB naun petrolíferu.
OJE 2024 diminui 8,3% kompara ho OJE 2023
Xanana aprezenta, dotasaun orsamentál ba tinan 2024 diminui iha 8,3%, kompara ho orsamentu tinan 2023, maski konsidera katak Governu identifika ona poupansa difisiénsia iha Orsamentu Retifikativu 2023.
Nune’e, aumentu iha osamentu 2023 korresponde despeza kapitál investimentu millaun $144, atu impulsiona kresimentu ekonómiku. Nune’e mós, hodi aplika limite orsamentál ne’ebé kiik liu do que iha OJE 2022 no iha OJE orijinál 2023 nian, ba Administrasaun Sentrál no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-cusse Ambeno (RAEOA) iha duni kompensasaun ba investimentu kapitál.
“Ha’u sinte ha’u tenki fó lembra fali katak iha Governu anteriór limite ona orsamentál a’as liu fali despeza, ne’ebé ezekuta ona iha ita-nia país no nune’e duni, atu garante sustentabilidade orsamentál, tetu orsamentál ba tinan 2024 besik liu kapasidade atu absorve no kapasidade atu ezekuta hodi permite mós efikásia no efisiénsia di’ak liu ba investimentu ba tinan 2024,” Xefe Governu tenik.
Notísia relevante : Governu hasai biliaun $1,38 hosi Fundu Petrolíferu aloka ba OJE 2024
Xefe Ezekutivu subliña hosi pontu vista makroekonómiku, IX Governu hakarak to’o finál ninia mandatu bele aumenta ba dobru PIB reál naun petrolíferu, aumenta kresimentu iha konsumu familiár, diminui maka’as kresimentu importasaun no atu aumenta neineik no beikeik kresimentu investimentu inklui kresimentu ba esportasaun. Kona-ba inflasaun, iha aumentu iha fulan sira ikus ne’e, tanba aumentu presu foos no petróleu, hosi fenómenu la liga ho situasaun nasionál.
“Maski ita prevee katak situasaun ida-ne’e sei kontinua iha fulan dahuluk iha tinan 2024, revogasaun ba impostu ba foos no masin-midar inklui revizaun ba aumentu direitu importasaun, ne’ebé implementa ona hosi IX Governu iha Orsamentu Retifikativu 2023 sei provoka presaun inflasionista iha médiu prazu. Iha ne’e, ita ko’alia kona-ba taxa inflasaun 7% iha tinan 2022, ho previzaun 8,3% iha tinan 2023 no 2,5% iha tinan 2024,” Xanana salienta.
PM afirma, Governu sei esforsa-an atu sai transparente no íntegru, nune’e nia klarifika katak atu alkansa kresimentu ekonómiku la’ós petrolíferu, ne’ebé atu sai 5% presiza tebes atu investe ho didi’ak no ho kualidade iha tinan-lima mai.
Hodi konkretiza, Xanana rekoñese Governu tenke duplika kresimentu agríkola hodi redús importasaun no tenki hadi’a konetividade internet hodi mellora produtividade inklui fó kbiit ba empreza no negósiu.
“Ita tenki investe iha turizmu no investe iha Ekonomia Azúl ne’ebé sei lori kontra-partida ne’ebé boot. Ita tenke adere ba ASEAN no Organizasaun Mundiál Komérsiu atu kapitaliza oportunidade foun no loke-an ba merkadu foun, no ita tenke apoia kresimentu setór privadu, ne’ebé sei kontribui maka’as ba redusaun despeza públika,” nia otimista.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina





