iklan

EDUKASAUN

TLCE rekomenda Governu hakbiit inspetór edukasaun garante implementasaun bolsa méritu

TLCE rekomenda Governu hakbiit inspetór edukasaun garante implementasaun bolsa méritu

Diretor Ezekutivu TLCE, José Monteiro. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 24 fevereiru 2024 (TATOLI)—Timor-Leste Coalition for Education (TLCE) rekomenda ba Governu liuhosi Ministériu Edukasaun atu hakbiit di’ak liután inspetór edukasaun sira atu garante implementasaun programa bolsa méritu ba estudante sira.

“Rekomendasaun ida-ne’e hafoin halo análiza ba dadus sira-ne’ebé rekolla terrenu. Rekomendasaun ne’e tetu ho aspetu oioin hanesan aspetu transparánsia, mekanizmu kontrolu ne’ebé edukasaun iha, presiza sustentabilidade no hakbiit programa bolsa méritu tanba liuhusi programa ne’e motiva interrese estudante sira atu eprende,” Diretór Ezekutivu TLCE, José Monteiro, hateten liuhosi aprezentasaun relatóriu deskobrementu ba auditória sosiál bolsa méritu ne’e, iha Hotel Ramelau, Aimutin, sesta ne’e.

Diretór Ezekutivu ne’e husu atu kontinua ho programa refere no presiza hametin no haforsa mekanizmu koordenasaun ho ME no Banku Komérsiu Nasionál Timor-Leste (BNCTL), nune’e bele garante ninia kualidade, efisiénsia no efikasia durante implementasaun.

“Implementasaun programa refere menus transparánsia tanba komunidade edukativu infirmadu. Tanba efetividade no efisiénsia implementasaun bolsa méritu labele asegura, mekanizmu koordenasaun entre edukasaun ho BNCTL la funsiona ho di’ak, enkuantu Ministériu Justisa labele fasilita tanba la tama iha planu programa ne’e. Entaun to’o agora estudante barak mak seidauk simu sira-nia bolsa méritu tanba la konsege loke konta bankária no mesmu iha balun ne’ebé iha ona,” nia dehan.

Tanba ne’e, husu ministériu relevante ho BNCTL presiza envolve mós Ministériu Justisa nune’e bele fasilita loke konta bankária.

Tanba objetivu estabelesimentu programa ne’e atu motiva estudante esforsu hodi iha dezempeñu di’ak iha nível ensinu báziku to’o ensinu sekundáriu no nível nasionál.

Mezmu iha dezafiu no obstákulu maibé programa ne’e hetan apresiasaun positivu no apoiu hosi inan-aman, estudante no profesór katak programa ne’e di’ak tebes no tulun fasilita no motiva sira esforsu aprende no hetan dezempenu di’ak.

Prosesu peskiza auditória sosiál kona-ba bolsa méritu ne’e hala’o iha eskola Ensinu Báziku Sentrál (EBC), Ensinu Sekundáriu Jerál (ESG), Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasionál (ESTV), ne’ebé lockaliza iha munisípiu Ainaro, Bobonaro, Ermera, Manatuto, Manufahi, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) no Viqueque.

Tuir EMIS iha tinan 2022, rejistu eskola privada no públiku hamutuk 1.437 ne’ebé kompostu hosi Ensinu Báziku 1.282, Ensinu Sekundáriu Jerál 102 no Ensinu Tékniku Vokasionál 53 hosi totál populasaun ne’ebé sai benefisiáriu ba bolsa méritu hamutuk 1.437.

Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 nian ne’e maihosi Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD) ne’ebé aloka $7.537,499, tinan 2023 ne’e Governu kontinua reforsa ho montante $3.475,000.

Reprezentante Ministériu Edukasaun, Joaquim Martins, agradese ba TLCE ne’ebé konsege deskobre auditória bolsa méritu no implementasaun ne’e bazea ba dekretu-lei númeru 35/2022, ne’ebé hateten estudante ne’ebé ho klasifikasaun mellór iha eskola hahú ensinu báziku, ensinu sekundáriu jerál no ensinu tékniku vokasionál.

“Implementasaun programa ne’e hodi motiva estudante, ajuda ekonómia no mós ajuda sira hodi kontinua estudu ba oin,” nia hateten.

Nia dehan, relatóriu bolsa méritu tinan 2024 ne’e iha benefisiáriu hamutuk 9.170 ho nia orsamentu $5.127, 850 hosi totál orsamentu miliaun $7.5-resin no miliaun $2.4-resin.

Bolsa méritu ne’e nia ezekusaun fahe ba faze tolu make tapa dahuluk ho benefisiáriu 5.853 ho nia montante $3.314,100, faze daruak hamutuk 1.671 ho montante $923,550, fase ikus liu mak ema hamutuk 1.646 ho montante $890.200.

Hosi osan restante ne’ebé la ezekuta, fila ba kofre Estadu ne’e hamutuk $2.417.974,49.

“Agora ba tinan 2024 nian ita la prevee osan no sei tau planu iha 2025. Tanba presiza koordena ho jurídiku sira, nune’e implementa iha 2025 labele akontese fallansu. Opurtunidade no reprezentante Ministériu Edukasaun husu ba benefísia hotu-hotu katak ba sira-ne’ebé loke ona konta mak osan seidauk tama, labele tauk ami aloka osan,” nia dehan.

Nia fiar katak ho rezultadu auditória sosiál ne’ebé TLCE iha sei solusiona no liuhosi deskobrementu ne’e tulun Governu liuliu Ministériu Edukasaun hodi bele implementa ho di’ak iha futuru.

Koordenadór Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl (GASS), Joaquim da Costa Freitas, hateten apoiu sosiedade sivíl ba oin no envolve liu, la’ós ona auditória sosiál maibé ko’alia liu kona-ba boa-governasaun no espera katak sira-nia intervensaun ida-ne’e bele eduka povu ida-ne’e.

Tanba ne’e ba GASS kontinua tau prioridade ba boa governasaun katak organziasaun sira-ne’ebé atu fó edukasaun ba povu no halo sidadania, empoderamentu komunitáriu.

Iha tinan ne’e, GASS fó prioridade ba buat importante haat mak edukasaun sívika, boa-governasaun, empoderamentu komunitáriu no reforsa instituisaun sosiedade sivíl no programa auditória sosiál ne’e GASS aloka rihun $28 no inklui ho bolsa méritu.

Jornalista : Osória Marques

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!