iklan

ATAÚRU, HEADLINE

Ataúro presiza sentru viveiru hodi promove illa matak

Ataúro presiza sentru viveiru hodi promove illa matak

Prezidente Autoridade Ataúro, Mateus Belo.

DILI, 05 marsu 2024 (TATOLI) – Prezidente Autoridade Ataúro, Mateus Belo, husu ba Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) atu kria sentru viveiru ida, nune’e bele haki’ak ai-oan barak hodi prezerva bee-matan sira no promove illa sai matak.

“Ami-nian rai Ataúro ne’e konsidera rai maran, tanba bee-matan sira barak maka maran kauza husi falta ai atu konserva bee. Ami husu ba ministériu atu kria sentru viveiru ida iha Ataúro atubele tulun munisípiu espesiál ida ne’e promove ninia sítiu turístiku sira”, Domingos Soares hatete ba Tatoli iha Comoro.

Autoridade Ataúro ne’e haktuir  katak bainhira Governu kria ona sentru viveiru bele ona hamatak rai ne’e, inklui bele promove mós ekonomia matak (green economy) no proteje biodiversidade, nune’e bele atrai liután turista sira vizita fatin ne’e.

Nia hatutan Ataúro halo ona serimónia tara-bandu, nune’e abitante sira kumpre regra hodi fó atensaun ba biodiversidade sira no ema hotu bele promove rai matak. Tanba ne’e, nia solisita ba Diresaun Nasionál Floresta atu toma reponsabilidade ba asuntu ne’e hodi responde ba preokupasaun autoridade Ataúro nian, liuhusi kriasaun sentru viveiru.

Nune’e mós Diretór-Jerál Floresta, Kafé no Planta Industriál, Raimundo Mau, konsidera katak importante mós atu reativa sentru viveiru komunitáriu iha Ataúro hodi konserva fatin turístiku sira. Tanba ne’e, planu ministériu nian liuhusi Diresaun Floresta sei instala sentru viveiru iha illa ne’e iha juñu.

“Ita iha ona planu ba tinan ida ne’e ita sei instala sentru viveiru komunitáriu iha Ataúro tanba ita haree kondisaun ne’ebé presiza duni hetan intervensaun atu konserva bee no asegura rai sira ne’ebé konsidera risku ba inundasaun”, afirma.

Bainhira iha ona sentru viveiru maka sei dezenvolve mós área potensiál ba turizmu no área protejida sira ne’ebé maka eziste iha Ataúro.

Totál orsamentu ne’ebé maka aloka ba produsaun ai no kriasaun sentru viveiru sira hamutuk rihun $130-resin.

Notísia relevante: Xanana louva komunidade Atauro tanba kuida biodiversidade

Jornalista: Tomé Amado

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!