DILI, 30 abríl 2024 (TATOLI) – Governu Estadu Unidus Amérika liuhosi Ajénsia Estadus Unidus ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID, sigla inglés) halo kooperasaun ho Governu Timor-Leste hodi lansa projetu ida hanaran Mekanizmu Akuntabilidade no Integridade ka Accountability and Integrity Mechanism AIM.
Projetu ida-ne’e, USAID liuhosi nia konsultoria Dexis sei fó formasaun ba instititusaun Estadu sira hanesan Tribunál Kontas, CAC no instituisaun sira seluk Governu nian oinsá uza osan Estadu ho di’ak ho responsablidade hodi bele prevene no kombate korrupasaun iha Timor-Leste, atu nune’e Timor-Leste ba futuru sai inkluzivu, prosperu no saudavél.

Projetu AIM estabelese durante tinan tolu nia laran ho apoiu orsamentu hosi USAID ho montante millaun $7.9.
Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Habitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, agradese ba apoia hosi Estadus Unidus Amérika hodi lansa programa ida ho naran Mekanizmu Akuntabilidade no Integridade.
“Governu Timor-Leste agradese ba koooperasaun ida-ne’e no liuhosi kooperasaun ida-ne’e bele hamosu transparánsia no boa governasaun iha Timor-Leste”, Assanami dehan iha nia diskursu ne’ebé le hosi nia asesór prinsiál Christopher Henry Samson iha ámbitu serimónia lansamentu Mekanizmu Akuntabilidade no Integridade, ne’ebé halao iha Timor Plaza, tersa ne’e.
Nia salienta, Timor-Leste nia prevensaun ba korrupasaun nu’udar dezefiu bo’ot ida ba institusaun Estadu sira hotu iha nasaun demokrátika ida-ne’e.
Governante ne’e hateten, IX Governu Konstitusionál komprometidu hodi haforsa parseria ho USAID hodi halo lansamentu ba programa ida ho naran Mekanizmu Akuntabilidade no Integridade.
“Espera katak ho programa ida-ne’e bele fó formasaun akuntabilidade ba instituisaun sira hanesan Auditoria Tribunál Kontas inklui institusaun sira hanesan CAC no instituisaun Estadu sira seluk iha Timor-Leste hodi fó hanoin oinsá sira bele uza osan Estadu ho di’ak no resposablidade”, nia dehan.
Assanami hateten, projetu AIM sei ajuda Timor-Leste liuliu instituisaun Estadu sira atu uza osan ho responsablidade hodi hamosu transaparénsia no garante boa governasaun ne’ebé di’ak iha Timor-Leste ba futuru.
Governante ne’e lori IX Governu Konstitusionál nia-naran, agradese ba apoiu tomak hosi Governu EUA ba Timor-Leste liuliu ba prevensaun kombate korrupasaun iha Timor-Leste.
Iha fatin hanesan, Enkaregadu Negósiu Estadus Unidus Amérika, Marc A. Weinstock, hateten Governu EUA komprometidu kontinua apoia Timor-Leste.
“Estadus Unidus Amérika komprometidu kontinua apoia ba dezenvolvimentu Timor-Leste. Ami fiar iha forsa no responsabilidade no transparénsia nian atu harii baze ba demokrasia ne’ebé progresivu. Fó impaktu ba ema mak importante liu no atividade foun ida-ne’e mak prova ba kompromisu Governu Estadus Unidus nian atu empodera povu Timor-Leste”, nia dehan.
Prezidente Tribunál Rekursu Deolindo dos Santos, agradese ba apoia USAID nian liuhosi projetu AIM.
“Projetu ida-ne’e importante tanba kuandu ita koalia kona-ba luta kontra korrupasaun iha problema prinsiál mak laos ita atu gasta osan, laos ida-ne’e, osan ita bele gasta, maibé jestaun ne’e mak tenke di’ak, jestaun mak oinsá uza osan tenke ba timor nia di’ak, komesa hosi aileba to’o ita sira prezidente parlamentu, primeiru-ministru no membru Governu. Ita tenke sai parte ida hodi uza osan ho di’ak”, nia dehan.
Nia dehan, timoroan tenke simu projetu sira hanesan ne’e ho forma ne’ebé di’ak tanba ema mai ajuda ona Timor.
“Agora halo nusa mak ita mak tenke prepara ita-nia aan hodi simu ajuda ne’e ho forma ne’ebé di’ak, bainhira ita simu ajuda ne’e ho di’ak ita hetan formasaun ne’ebé di’ak liután, ita sei hetan benefísiu ne’ebé di’ak”, nia konklui.
Jornalista: Natalino Costa
Editór : Zezito Silva




