DILI, 24 juñu 2024 (TATOLI)—Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e, liuhusi reuniaun plenária aprova proposta-lei númeru 5VI/(1a)-Lei Baze Ensinu Superiór iha finál globál ho votu afavór 38, kontra sia (9) no abstensaun haat (4).
Notísia Relevante: UNITAL sei kapasita rekursu umanu ba implementasaun Lei Baze Ensinu Superiór
“Nune’e votasaun finál globál pasa,” Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, hato’o iha sala plenária Parlamentu.
Ho aprovasaun ne’e meza haruka hikas proposta-lei ne’e ba iha komisaun G ne’ebé trata asuntu Edukasaun, Juventude, Kultura no Sidadania, hodi bele halo redasaun finál hafoin envia ba Prezidente Repúblika (PR) ne’ebé mak iha kompeténsia eskluziva atu promulga.
Tanba ne’e, PPN husu Governu atu prepara prosedimentu hodi prepara implementa lei ne’e bainhira promulga ona husi Xefe Estadu.
Enkuantu, tuir espozisaun motivu ba proposta-lei ne’e katak evolusaun setór edukasaun nível superiór iha Timor-Leste ejize inovasaun rejime jurídiku baze ho objetivu abarcar ba mundansa ne’ebé akontese iha setór ne’e, iha armónia ho internasionalizasaun edukasaun superiór timorense.
Tinan 14 hafoin entrada vigór Lei Baze Edukasaun númeru 14/2008, 29 outubru, konklui la fó sai adekuadu hodi estabelese baze kona-ba asenta ensinu superiór nasionál.
Prezente proposta-lei iha objetivu kria lei baze ba ensinu superiór, estabelese kuadru jerál espesífiku ba sistema edukativu nível superiór iha Timor-Leste hodi mellora responde ezijénsia atuál ho dezáfiu.
Embora objetivu proposta-lei ne’e, ho lei númeru 14/2008, 29 outubru, kona-ba Lei Baze Edukasaun, mantein vigór kuaze ninia totalidade, apenas prosedendo revogasaun Subsesaun III husi Sesaun III, Kapítulu II ne’ebé regula organizasaun sistema edukativu ensinu superiór.
Ho objetivu ne’e, pretende kria lei kuadru espesiál ba ensinu superiór iha artikulasaun ho lei númeru14/2008, 29 outubru, kona-ba Lei Baze Edukasaun.
Nune’e, proposta diploma ho estrutura simples ne’ebé define prinsípiu espesiál ensinu superiór, polítika edukativa iha ensinu superiór, objetivu fundamentál edukasaun ensinu superiór no regra sira seluk.
Destake definisaun diferensa aspeitu prienxe polítika nasionál ensinu superiór hanesan delimitasaun parámetru estrutura planeamentu kurikulár ensinu superiór.
Hanesan mós ho objetivu elimina situasaun injustisa prátika relativamente atribuisaun grau no diploma ensinu superiór tékniku, propoen solusaun normativa importante tebes ho objetivu elimina diploma I no II, nu’udar úniku tipu diploma atribui iha ensinu superiór tékniku nasionál, hodi pasa posível ba estabelesimentu ensinu superiór tékniku atribui grau no diploma baixarelatu, lisensiadu ou mestradu.
Enkuantu, tuir textu orijinál husi proposta-lei ne’e iha artigu hamutuk 28, ne’ebé hahú husi kapítulu I Dispozisaun jerál ho artigu tolu ne’ebé prevista iha artigu iha ida ninia ámbitu ba prezente lei ne’e estabelese kuadru jerál sistema edukativu ensinu superiór ne’ebé aplika iha territóriu nasionál.
Kapítulu II Polítika no objetivu fundamentál ho nia artigu haat, ne’ebé refere polítika edukativa ensinu superiór presiza promove indentidade kulturál nasionál, fortalese pilár fundamentál sosiedade, étika, kultura, relijiaun no nasionalidade timorense.
Alkansa rezultadu ensinu hasa’e ninia kualidade permite formasaun rekursu umanu ho kapasidade umana no profisionál adekuadu ba merkadu traballu nasionál no internasionál, konkretiza dezenvolvimentu sosiál, finanseiru no ekonómiku efetivu nasaun.
Orienta sistema ensinu superiór ho objetivu progresivu aumenta ninia kualidade boot ba internasionalizasaun iha ensinu hodi responde ezijénsia globalizasaun atualmente ne’ebé iha, liuhusi instrumentu kooperasaun internasionál no polítika edukativa responsabilidade Governu respeitu husi konstituisaun no prezente lei.
Efisiénsia polítika edukativa ho ninia efikásia sujeita avaliasaun regulár no públika, regulamenta husi dekretu-lei.
Kapítulu III Organizasaun sistema edukativu ensinu superiór, sesaun I Dispozisaun jerál ho artigu neen (6), Subsesaun I Primeriu siklu estudu ho artigu rua (2), Subsesaun II Segundu siklu estudu ho artigu rua (2), Subsesaun III Terseiru siklu estudu iha artigu rua 92), sesaun II Estabelesimentu ensinu, investigasaun no dosénsia iha artigu haat (4).
Notísia Relevante: PN aprova proposta-lei Baze Ensinu Superiór iha faze jeneralidade
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes