iklan

EKONOMIA, HEADLINE

MTA entegra rezultadu levantamentu dadus ABS

MTA entegra rezultadu levantamentu dadus ABS

Ministerio Turismo no Ambiente hamutuk ho Conservation Internasional Timor-Leste hasai foto hamutuk iha Sorumutu validasaun final,aprezenta no integra rezultado levantmentu dadus ba parte intesadas sira kona-ba ABS- Timor-Leste. iha Hotel Timor, kuarta (26/06). Imajen Tatoli/Egas Cristovão

DILI, 26 juñu 2024 (TATOLI) – Ministériu Turizmu no Ambiente liuhosi Diresaun Jerál Ambiente halo validasaun final, aprezenta no entegra rezultadu levantamentu dadus ba parte interesada sira kona-ba asesu no fahe benefísiu ka Access and Benefit Sharing (ABS) iha Timor-Leste.

Objetivu hosi sorumutu ne’e mak atu aprezenta inventáriu sira kona-ba ABS Timor Leste ba parte interesada sira, inklui reprezentante komunidade no péritu sira atu halo verifikasaun no validasaun ba dadus. Sorumutu ne’e sei klean liután komprensaun kona-ba kondisaun rekursu jenétiku Timor-Leste nian, ne’ebé sei fó benefísiu ba komunidade no mós proteje koñesimentu tradisionál sira.

Diresaun Nasionál Biodiversidade servisu hamutuk, liuhosi projetu ida-ne’e, ho konservasaun internasionál atu halo validasaun dadus ne’eb’e mak ekipa sira foti ona iha terenu liuliu iha Munisípiu Baucau no Dili-Atauro.

“Validasaun dadus ne’e kona-ba rekursu biodiversidade iha área mariña iha Makadade Ataúro no mós área terrestre nian iha Suku Larisula Baguia Baucau, entaun hosi dadus ne’e inventariza ita-nia rekursu ne’ebé mak iha valór ekonomia liliu ba ai-moruk ka kosmétika sira ne’ebé uza ita-nia ai-horis sira ne’ebé mak iha valór ba ida-ne’e”, Reprezentante Diretór Jerál Ambiente Flaminio Maria Esteve Xavier, dehan ba jornalista sira iha Hotel Timor, ohin.

Nia esplika, munisípiu rua ne’e mak sai hanesan pilotu ba projetu ida-ne’e maibé ba futuru sei ba hotu munisípiu sira iha nivel nasionál.

“Munisípiu rua ne’e mak sai piloto ba ita, entaun ba munisípiu sira seluk ita sei halo hotu, tanba ita-nia rekursu naturál iha valór ekonomia tanba ne’e mak ita reforsa área sira ne’ebe mak ita iha”, nia informa.

Iha fatin hanesan, Diretór Jerál Floresta Kafe no Planta Industriál, Raimundo Mau, informa rekursu sira ne’ebé mak iha Timor-Leste kuaze 70% okupa iha ai-laran ne’ebé hanesan uma ba biodiversidade tantu ai-horis no baladas sira.

“Oportuniadde ohin nu’udar esforsu ida ne’ebé mak mai hosi Governu Timor-Leste, entaun parte Floresta, ami sente atividade ida-ne’e hanesan inisiasaun ne’ebé mak di’ak mai ita atu define meta ne’ebé mak di’ak atu bele hetan levantamentu ba rekursu biolojia iha tasi laran ba tempu tuir mai, entaun ámbitu projetu ne’e ita halo iha munisípiu rua, ida ita reprezenta terestre no ida reprezenta mariña, maibé ita hatene katak Timor-Leste nia klimátika ne’e nia rekursu biolójiku balun hanesan no barak la hanesan, entaun ita ba oin ita hakarak di’ak ba projetu ABS ida-ne’e bele sai hanesan maneira ida atu ba oin bele habelar ba zona klimátika sira seluk hodi identifika barak liután ita-nia rekursu biolójika ne’ebé mak iha”, Raimundo Mau afirma.

Espesialista Internasional Biodiversidade no Bioprospesaun, Ali Budhi Kusuma, dehan projetu ABS ne’e, halai liu ba biodiversidade ne’ebé mak Timor-Leste iha oinsá bele uza no hasa’e ekonomia sustentabilidade ba oin.

“Projetu ida-ne’e nia benefísiu ba Timor-Leste mak halo ita sei halo rafitikasaun protokolu atu uza rekursu naturál ne’e bele iha benefísiu ba komunidade, ita prepara kapasidade treinamentu ba ema halo peskiza rekursu naturál hodi hasa’e produsaun ba natureza sira”, Ali Budhi Kusuma konklui.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór : Zezito Silva

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!