DILI, 16 jullu 2024 (TATOLI)—Vise-Ministru ba asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, hateten Ministériu Saúde (MS) tenke kontrola másimu distribuisaun ai-moruk ba ospitál, postu no sentru saúde sira iha territóriu.
“Menus ai-moruk versu ai-moruk iha armajen iha. Problema nia hun, karik Ministériu Saúde tenke serbisu estra ba kontrolu distribuisaun ai-moruk, kontrolu responsável sira iha sentru saúde sira-ne’ebé tarde atu informa ka halo pedidu mai armajen nasionál ka iha rejionál atu distribui ai-moruk ba iha sentru saúde sira-ne’ebé iha,” Vise Ministru ba asuntu Parlamentár ne’e hateten liuhusi reuniaun plenária Parlamentu Nasionál (PN), tersa ne’e.
Tanba, nia dehan, halo akizisaun ai-moruk ne’e Governu iha osan no konkursu públiku mós iha, regra aprovizionamentu mós iha, entaun problema ne’e iha ne’ebé mak falta ai-moruk.
Maibé, osan iha depois implementasaun mak la’o neineik hodi rezulta sentru saúde sira menus no laiha ai-moruk, ne’e problema iha responsável sira no problema ida tan mak distribuisaun lojístika sira ba ai-moruk sira husi parte sentrál ba munisípu, sentru saúde sira iha problema.
Tanba, faktu ida hatudu husi inspesaun ka vizita surpreza ne’ebé Komisau Funsaun Públika (KFP) hamutuk ho CAC ba iha armajen Institutu Nasionál Produtu Farmaséutika no Médiku (INFPM), hatudu katak estoke ai-moruk to’o hela ba tinan oin.
“Entaun, problema menus ai-moruk iha fasilidade saúde sira-ne’e nia hun mai husi saida. Ajente sira responsabilidade halo supervizaun ne’e karik, sira-nia serbisu mak seidauk másimu, ita presiza haree inspetór sira iha saúde ninian iha nível nasionál no rejionál, oinsá sira-nia supervizaun ba iha sentru saúde sira kona-ba estoke ai-moruk,” nia dehan.
Tanba ne’e, Governu Konstitusionál da-sia (IX) hakarak nafatin reforma iha setór saúde atu kontinua nafatin hasa’e prezensa Estadu nian iha dezempeñu liuhusi ajente saúde nian hodi fó atendimentu ida di’ak ba povu.
Kontrolu ne’ebé halo husi sosiedade sívil no deputadu sira atu hatudu ba ajente sira-ne’ebé serbisu iha setór saúde nian katak, ema ida ezerse kna’ar la’ós previléjiu sira hanesan kargu xefia maibé atu halo atendimentu ba povu.
“Loron hirak liu-ba hamutuk ho KFP, promosaun ba kargu xefia sira iha nível nasionál, hanesan Ospitál Nasionál Guido Valedares (HNGV), ospitál referál ba kargu xefia sira foun, nune’e ita espera ho kargu xefia sira foun ne’e, ho intensaun hanesan atu fó atendimentu di’ak ho profisionál ba povu,” nia dehan.
Iha parte seluk, MS apoiu polítika rekrutamentu nafatin tanba sentru saúde barak iha nível postu no suku ne’ebé menus profisionál saúde.
Iha loron hirak liu-ba, iha munisípiu Manatuto, MS ho autoridade munisípiu reativa fali klínika ida iha parte Manatuto nian ne’ebé eziste iha tempu okupasaun Indonézia nian
MS ho polítika halo promosaun no rekrutamentu ba profísionál saúde foun sira atu bele prienxe fatin mamuk no atendimentu ba povu iha setór saúde ne’e Estadu seidauk atinje to’o ne’eba, hakbesik fasilidade saúde nian ba povu, atu nune’e sira bele fásil asesu atendimentu saúde.
Nia dehan, ida-ne’e mak polítika Governu Konstituisaun da-sia (IX) nian iha setór saúde atu halo nafatin no la taka dalan ba parte negativu ne’ebé Deputadu no públiku foti nafatin ba frakeza sira-ne’ebé akontese.
“Ita kontrola nafatin, nune’e ita-nia profisionál sira-ne’ebé serbisu iha ne’eba sira bele serbisu ho responsabilidade másimu,” nia dehan.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes