DILI, 18 jullu 2024 (TATOLI)–Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), kinta ne’e, hamutuk ho parseiru sira halo lansamentu ba Padraun Prosedimentu Operasionál (PPO) ba jestaun kazu protesaun labarik no PPO ba jestaun no koordenasaun hodi suporta vítima violénsia bazeia ba jéneru.
“Ohin ita halo lansamentu Padraun Prosedimentu Operasionál ba jestaun kazu protesaun labarik no PPO ba jestaun no koordenasaun hodi suporta vítima violénsia bazeia ba jéneru. Lansamentu ida-ne’e nu’udar kontinuasaun husi MSSI introdús ona Sistema Jestaun Informasaun no Jestaun Kazu Dijitál ba Protesaun Labarik no Joven iha Perigu laran ka Primero Child Proctetion Information Management System+ (PRIMERO CPIMS+) iha marsu 2024,” Ministra Solidaridade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, hateten, iha Otél Novo Turismo, Bidau-Lecidera.
Padraun rua ne’ebé ohin lansa ne’e importante tebes ba Timor-Leste tanba PRIMERO CPIMS+ nu’udar sistema ida-ne’ebé avansadu liu hodi atende kazu sira no salva vítima sira ne’ebé hetan kazu.
Notísia relevante : MSSI introdús PRIMERO CPIMS+ no relatóriu avaliasaun dezencolvimentu kapasidade serbisu
Iha fatin hanesan, Reprezentante UNICEF iha Timor-Leste, Patrizia DiGiovanni, sente haksolok no onra boot hodi reprezenta UNICEF halo lansamentu ba dokumentu ne’e hodi suporta vítima violénsia bazeia ba jéneru.
“Asuntu rua ne’e importante tebes tanba esforsu sira ne’e hahú pasadu hodi hametim sistema operasaun labarik ho nia foku dahulukmak fornese orintasaun pasu ba Governu no fó protesaun ba labarik hodi fornese jestaun kazu ne’ebé efetivu no proteje ba labarik no joven,” nia akresenta.
PPO rua ne’e ninia intersesaun besik entre violénsia hasoru labarik no violasaun hasoru feto importante atu garante katak prosesu hotuhotu iha koordenasaun di’ak.
UNICEF fó apoiu ba setór dezenvolvimentu sira hanesan Governu Austrália no USAID durante ne’e fó apoiu ba Governu ba dezenvolvimentu operasionál ida ne’e ba jestaun kazu labarik no joven.
“Ami sei kontinua fó apoiu ba iha ninia implementasaun. Importánsia husi PPO ida-ne’e atu fornese serbisu ne’ebé di’ak liu efisiente no koordenadu ho di’ak no inkluzivu iha prevensaun no responde ba preokupasaun violénsia sira kona-ba protesaun labarik no joven nian. Hanesan ita-boot sira hatene kazu sira protesaun labarik iha natureza sensível no kompleksu tebes, tenke trata husi pesoál kompetente sira,” nia tenik.
Ho ida-ne’e PPO sai hanesan instrumentu prátiku ida iha forsa serbisu ida iha sosiál nia liman ne’ebé tenke akompaña pasu ida-idak ho konfiansa no klareza to’o labarik ne’e hetan seguru.
Forsa serbisu na’in sosiál hotu aproveita didi’ak ho PPO ida-ne’e atu asegura katak laiha labarik ida presiza ita-nia tulun iha kotuk. Buat ne’ebé importante mós atu realsa mak PPO ida ne’e sei kontribui direitamente ba implementasaun lei protesaun labarik no joven, lejistlasaun signifikativu ida ne’e atu proteje labarik no joven iha tinan 2023.
Ne’ebé fó mandatu ba MSSI atu dezenvolve tuir polítika prosedimentu adisionál hanesan prosedimentu operasionál.
“Ha’u mós haksolok ohin UNICEF sei entrega komputadór 36 ba MSSI liuhusi Departamentu Labarik hodi uza PRIMERO CPIMS+ teknolojia avansadu iha sistema jestaun kazu dijitál ne’ebé mak adota inisia tinan ne’e, ida-ne’e hanesan nasaun nia baze importante ba nia prátika nasionál ba protesaun labarik iha uma, emerjénsia, komunidade no seluk tan,” Ministra hato’o.
Sistema ida-ne’e Timor-Leste nu’udar ba nasaun ba da-59 iha mundu no ba daneen iha rejiaun Aziátiku ne’ebé uza PRIMERO.
Reprezentante The Asia Fundation (TAF) iha Timor-Leste, Hector Salazar, hateten, Fundasaun Ázia liu husi Programa Nabilan orgullu tebes bele serbisu hamutuk ho MSSI hodi kontinua fó apoiu no haforsa asisténsia ba feto no labarik sira ne’ebé mak esperiénsia violénsia.
Nu’udar onra ida ba TAF nia Programa Nabilan bele suporta, kolabora no hakat hamutuk ho Ministeriu Soliedariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI) hodi halo atualizasaun ba ‘Padraun Prosedimentu Operasional kona-ba jestaun no koordenasaun hodi suporta vítima violénsia bazeia ba jéneru’.
Iha atualizasaun ba padraun ne’e, hakat husi konsultasaun ho parseiru xavi sira no halo atualizasaun ba pontu importante balun, bazeia ba lakuna ne’ebé indetifika durante fornese asisténsia ba vítima sira.
Atualizasaun ba padraun nee mak iha termonolojia sira, prinsípiu servisu atendementu ba vítima, etapa jestaun kazu liu-liu iha mekanizmu reinsersaun, matadalan avaliasaun risku, servisu atendimentu ho inkluzivu no mekanizmu koordenasaun.
Padraun ida-ne’e krusiál tebes ba fornesedór servisu sosiál sira, liu-liu ba pontu fokál Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) Tékniku Sosiál, nomós membru rede referál sira hotu, atu banati tuir hodi asegura hala’o jestaun kazu ho efetivu, haforsa koordensaun entre rede referál sira hotu, nomós fornese asisténsia ba vítima sira ho dignu no inkluzivu liu tan.
“Ami espera katak padraun ida ne’e la’os sai hanesan dokumentu de’it maibé bele sai padraun ida ne’ebé que moris, no guia ita hotu atu servisu ho di’ak liu tan. Ami sei nafatin iha kompromisu atu fó apoiu tekniku ba MSSI no mós rede referál sira hotu. Mai ita hotu kontinua sai hanesan esperansa ba esperansa laek sira, esperansa ba maluk vítima feto sira seidauk hetan justisa, no empodera ema hotu atu bele livre husi violénsia, no livre hodi moris ho dignu,” nia enkoraja.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina





