DILI, 22 jullu 2024 (TATOLI) – Ministru Defeza Kontra Almirante, Donaciano Costa Gomes Pedro ‘Klamar Fuik’, kompromete sei harii kazerna ba membru Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) iha tinan ne’e.
“Tinan ne’e, prioridade ida mak infraestrutura no prioridade ida seluk mak oinsá ita atu kapasita ita-nia forsa armada ho meiu rekursu armamentu materiál ne’ebé mak nesesáriu para sira bele komplementa rekezitu operasionál ne’ebé sira presiza”, Donaciano Costa Gomes Pedro hateten hafoin vizita dahuluk iha Kuartel F-FDTL, segunda, ohin.
Governante ne’e hateten, infraestrutura ba forsa armada ne’e importante tanba forsa presiza iha kondisaun ne’ebé mak dignu atu sira bele halo servisu ho di’ak.
“Depoizde ha’u asume funsaun hanesan ministru iha área ida atu bele identifika mak proriedade no bens hothotu ne’ebé pretense ba forsa armada, realmente propriedade iha forsa sira ne’e iha barak, balun problema no balun mak problema rezolvida”, nia adianta.
Nia dehan, komunidade iha Beduco sira oferese rai ba Ministériu Defeza atu harii kazerna ba militár sira.
“Maibé depoizde ami hatene fila fali katak rai ne’e laos ema ida mak mak nain, rai ne’e iha ema na’in-tolu mak sai nain ba rai ne’e, ida deside fó maibé iha ema na’in-rua mak la aseita. Entaun rai ne’e sei sai problema. Ami sei tenta buka dalan para rezolve iha Ministériu Justisa hodi hetan títulu rai ne’e lolos”, nia afirma.
Ministru haktuir, komunidade husi Dama-Laran Atabae, Munisípiu Bobonaro, Ministériu Defeza liberta ona rai ba konstrusaun infraestrutura militár, atu halo konstrusaun kazerna ba militár sira no tinan ida-ne’e, ita sei hahú. Ministériu Defeza mós liberta ona rai Estadu hamutuk etare 20 atu konstrui baze batallaun ida iha Postu Administrativu Hatulia, Munisípiu Ermera.
Nia dehan, Ministériu Defeza mós liberta ona rai hamutuk 20 etare iha iha área Moleana, Suku Ritabou, Postu Administrativu Maliana atu harii baze militár operasionál.
“Ita mós sei harii baze militár iha Casa, Munisípiu Ainaro. Suai no Postu Administrativu Alas, Fatuberliu Munisípiu Manufahi. Iha mós Natarbora, Viqueque, Lospalos no iha Baucau”, nia dehan.
Klamar Fuik mós hateten, tinan ne’e, aposta ba modernizasaun forsa armada hodi tuir meta, konseitu estratéjiku militár ne’ebé Governu trasa ona, iha planu estratéjiku 2011-2030.
“Ita-nia forsa armada eziste ona tinan rua nulu resin rua, maibé falta buat barak, estruturalmente ita bo’ot sira hatene, ita-nia forsa iha totál 3.400, sei dezenvolve tán 3.600, mas tuir ita-nia konseitu estratéjiku militár atu bele dezenvolve to’o 5.600, ne’e depende ba orsamentu iha ka lae, atu halo ida-ne’e”, nia haktuir.
Nia destaka importánsia ba prioritáriu sira forsa armada nian kona-ba kuantidade ne’ebé sufisiente iha nivél estrutura hanesan iha brigade, tenke hanoin katak brigada presiza iha saida no iha batallaun hira.
“Batallaun sira-ne’e presiza saida, aleinde kilat, presiza mós transporte, kuandu ita presiza brigada ida, entaun ita presiza batallaun tolu, operasionál kombate no batallaun ida apoiu ida -ne’e, mak ita sai hanesan prioridade atu dezenvolve”, nia dehan.
Xefe Estadu Maiór Jenerál F-FDTL, Tenente Jenerál, Domingos Raul Falur Rate Laek, depozita konfinansa absolta ba Ministru Defeza Pedro Klamar Fuik.
“Ha’u agradese ba señor ministru nia disponibilidade hodi vizita ida mai forsa armada nia fatin ida-ne’e hanesan oportunidade di’ak para bele rona preokupasaun saida mak forsa armada iha durante ne’e”, nia afirma.
Falur afirma, konstrusaun ba kazerna militár sira-ne’e importante tanba bele fasilita servisu forsa sira-nian.
“Rai Beduku ne’e harii edifísiu militár iha ne’ebá no konstrui kazerna militár no sira ne’ebé servisu iha iha kuartel jenerál mak sira mak sei ba hela iha ne’ebá, kona-ba rai ne’e”, nia afirma.
Jornalista: Natalino Costa
Editór : Zezito Silva





