Top

PR komprometidu serbisu ho órgaun soberania hatán ba povu nia aspirasaun

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 16 setembru 2024 (TATOLI)—Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, komprometidu kontinua serbisu hamutuk ho órgaun soberania sira hodi hatán ba povu nia aspirasaun.

Notísia Relevante: PN realiza sesaun solene abertura lejislativa daruak iha 16 setembru

“Nu’udar ita hahú sesaun lejislativa ida tan, ha’u repete ha’u-nia kompromisu atu kontinua serbisu hamutuk ho Governu, Parlamentu Nasionál, no órgaun sira administrasaun justisa nian hodi hatán ba ita-nia povu nia aspirasaun sira,” PR Horta hato’o iha ninia diskursu iha serimónia abertura sesaun solene abertura sesaun lejislativa daruak iha lejislatura da-neen, iha uma fukun Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e.

Futuru Timor-Leste nian depende ba kompromisu koletivu atu promove polítika sira-ne’ebé garante dezenvolvimentu inkluzivu, sustentável no bele refleta valór sira-ne’ebé define nu’udar nasaun ida.

Iha síklu lejislativu foun ida-ne’e nian, Xefe Estadu hakarak destaka pontu krusiál balun ne’ebé tenke orienta atu serbisu hamutuk mak hanesan;

Dahuluk, hametin instituisaun demokrátiku sira, ida-ne’e imperativu atu kontinua hametin instituisaun sira, hodi garante katak sira independente, transparente no efetivu.

Parlamentu iha kna’ar fundamentál ida hodi ezerse fiskalizasaun no aprovasaun lei sira-ne’ebé responde ba nesesidade sidadaun sira-nian, hodi garante katak desizaun hotu-hotu ne’ebé foti iha-ne’e respeita prinsípiu sira Estadu-de-dreitu nian no promove justisa sosiál.

Da-ruak, nia hato’o mak dezenvolvimentu ekonómiku sustentável,  presiza diversifika Timor-Leste nia ekonomia, hamenus dependénsia ba rekursu naturál sira no investe iha setór estratéjiku sira hanesan agrikultura, turizmu sustentável, edukasaun no inovasaun teknolójika.

Kresimentu ekonómiku tenke sai inkluzivu, hodi kria oportunidade ba ema hotu, liuliu ba joven sira, ne’ebé sai nu’udar forsa moris loloos ba nasaun nia futuru.

Da-toluk, integrasaun rejionál no internasionál. PR Horta hateten, Timor-Leste iha momentu istóriku ida iha ne’ebé nia prepara ba integrasaun tomak iha ASEAN iha tinan 2025 no atu hametin nia pozisaun iha palku internasionál, liuhusi Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no CPLP, integrasaun ida-ne’e la’ós de’it ekonómiku, ida-ne’e mak integrasaun kulturál, polítika no estratéjiku ida-ne’ebé sei habelar oportunidade sira ba povu no konsolida pozisaun nu’udar nasaun dinámiku ida-ne’ebé nakloke ba mundu.

Da-haat, koezaun sosiál no hametin rede komunidade mak unidade nasionál tenke kuda beibeik, hodi valoriza Timor-Leste diversidade étnika, linguístika no kulturál, tenke investe iha polítika sira-ne’ebé promove komunidade hotu-hotu nia moris di’ak, hodi respeita diferensa sira no haburas sentidu pertensa no responsabilidade koletiva.

Da-lima, promosaun ba pás no seguransa, mak Timor-Leste nia seguransa la limita de’it ba nia fronteira sira, maibé abranje mós seguransa umanu, ne’ebé inklui luta hasoru pobreza, promosaun saúde públika, defeza direitu umanu no luta hasoru alterasaun klimátika.

Timor-Leste sei kontinua sai nasaun ida-ne’ebé komprometidu ba pás, seguransa no estabilidade, hodi kontribui ho ativu ba inisiativa rejionál no globál sira ba objetivu sira-ne’e.

Da-neen, diálogu ne’ebé la’o hela ho sosiedade sivíl, mak esensiál tebes atu Parlamentu no Governu mantein diálogu nakloke no kontínua ho sosiedade sivíl, organizasaun komunitária sira, setór privadu no sidadaun hotu-hotu.

Partisipasaun sidadaun nian mak esénsia demokrásia nian, no konstrusaun polítika públika sira tenke reflete povu nia lian no aspirasaun sira.

“Ita-nia istória mak ida kona-ba superasaun, aten-barani, no determinasaun. Ita sei kontinua la’o hamutuk, metin iha ita-nia objetivu atu harii nasaun ida-ne’ebé prósperu, justu, no solidáriu. Ita-nia povu merese hetan ita-nia serbisu di’ak-liu. Hamutuk, ita bele transforma mehi kona-ba nasaun ida-ne’ebé dezenvolvidu liu, inkluzivu liu no ekuitativu liu ba realidade,” nia dehan.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!