DILI, 09 outubru 2024 (TATOLI)–Plataforma Nasionál Bee, Saneamentu no Ijiene Timor-Leste (PN-BESI-TL) sujere ba Governu atu aloka osan 3% iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 iha área bee, saneamentu no ijene.
“Husu ba Governu atu investe ba setór bee-moos, saneamentu no ijiene liuhusi Orsamentu Jerál do Estadu mínimu purvolta 3% hodi materializa programa IX Governu nian ne’ebé sita katak ‘Investimentu ba asesu bee-moos no saneamentu báziku labele adia (ka dada) tan. Laiha infrastrutura ida-ne’e mak sei afeta ba saúde públika ka hada’et moras, mate no dezenvolvimentu la di’ak ba labarik sira’,” Koordenadór PN-BESI-TL, Januário A. de Jesus, sujere liuhusi konferénsia imprensa, iha Farol, kuarta ne’e.
Nia reforsa, atu garante sustentabilidade fornesimentu bee-moos ba komunidade, liu-liu iha área rurál mak presiza iha alokasaun OJE ba munisípiu sira, liu-liu alokasaun orsamentu ho kategoria ba operasaun no manutensaun ne’ebé adekuadu, inklui ba Servisu Munisipál Agua, Saneamentu no Ambiente (SMASA) no presiza iha aumentu pesoál funsionáriu postu administrativu atubele apoiu no monitoriza sistema sira, inklui reforsa grupu hodi halo jestaun ba fasilidade iha área rurál.
Nune’e, Januário A. de Jesus apela Governu atu fó porsaun balun ba área hirak ne’e hodi nafatin prioritiza atividade konservasaun rekursu bee sira, nune’e bele salva udan-been infiltra ba rai-laran hodi fornese bee ba bee-matan sira iha territóriu tomak, inklui hahú investe ba konstrusaun barrajen iha territóriu laran atubele prezerva no sai hanesan armajenamentu ba udan-been hodi bele garante fornesimentu bee ne’ebé sustentável ba komunidade inklui setór agrikultura nomós hamenus risku afetasaun ba mudansa klimátika iha Timor-Leste.
Notísia relevante : WaterAid introdús plataforma rekursu bee ba munisípiu rua
Tuir rezultadu auditoria PN-BESI-TL ne’ebé hala’o iha tinan 2023 iha postu administrativu Tilomar, iha suku haat no aldeia 23, ho totál uma-kain 2205 no populasaun 9.650.
Suku Maudemu iha aldeia hitu, ho totál uma-kain 670 no totál populasaun 2.980, totál sistema sia maibé a’at hotu ona. Suku CasaBauc iha aldeia tolu, ho totál uma-kain 492 no totál populasaun 2.147, iha sistema bee ualu ho kondisaun di’ak hotu.
Suku Lalawa iha aldeia neen, ho totál uma-kain 423 no totál populasaun 1.756, sistema bee hamutuk lima ho kondisaun di’ak hotu. Suku Beiseuc iha aldeia hitu, ho totál uma-kain 620 no totál populasaun 2767, iha sistema bee ida ho kondisaun a’at.
Husi rezultadu auditoria mós hatudu katak, postu administrativu Tilomar (Covalima) laiha funsionáriu postu administrativu ne’ebé atu monitoriza sistema bee sira iha postu administrativu referidu. Enkuantu, grupu ne’ebé jere ho fasilidade kuaze la funsiona iha sistema sira, kualidade bee sai preokupasaun ba komunidade, rekursu bee menus iha tempu bailoro inklui sistema sira laiha asesibilidade.
Rezultadu monitorizasaun husi Asosiasaun HAK iha Tinan 2023 ba iha suku 56, aldeia hamutuk 338 ho uma-kain 66.363, totál populasaun 308.213 kompostu husi mane 156.250 no feto hamutuk 151.963. Husi rezultadu referidu hatudu, iha uma-kain 46.210 (70%) ne’ebé asesu ba kanalizasaun bee, uma kain ne’ebé asesu ba bee matan 9.849 (15%) no uma-kain ne’ebé asesu ba bee posu 10.304 (15%).
Dadus auditoria sosiál husi Organizasaun Grupu Feto Foin-Sa’e Timor-Leste (GFFTL) tinan 2023, iha munisipiu Baucau ba servisu públiku sira no fasilidade postu saúde liu-liu liga ba Bee, Saneamentu no Ijiene (BESI) iha postu saúde 27 inklui ospitál referénsia ida hatudu katak fasilidade saúde sira iha kategoria báziku bee (25%), saneamentu (7,14%), ijiene (0%), jestaun lixu (0%) no limpeza ambiente (0%).
Kategoria limitasaun bee (53,6%), saneamentu (82,14%), ijiene (78,60%), jestaun lixu (53,60%), limpeza ambiente (14,30%). kategoria no servisu bee (21,40%), saneamentu (10,71%), ijiene (21,40%), jestaun lixu (46,40%) no limpeza jerál (85,70%).
Jornalista : Jesuína Xavier
Editora : Julia Chatarina




