APTL no UNFPA sensibiliza atu responde ba VBJ

DILI, 11 outubru 2024 (TATOLI) – Asosiasaun Parteira iha Timor Leste ( APTL) no Fundu Populasaun Nasaun Unidas (UNFPA), hala’o sensibilizasaun kona-ba papel setór saúde atu responde ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) iha Timor-Leste.
“Violénsia Bazeia ba Jéneru sempre sai problema ne’ebé sériu iha setór saúde ne’ebé mai ho tipu ne’ebé oioin no violénsia ne’e tenke konsidera hanesan krime no ema hotu ne’ebé mak moris iha sosiedade ida-ne’e iha obrigasaun atu la suporta inan sira ne’ebé hetan violénsia”, Prezidente Asosiasaun Parteira Timor Leste, Lidia Gomes, informa ba jornalista sira iha City8, Manleuana, ohin.
Nia dehan, tipu violénsia ne’ebé barak akontese no parteira sira hasoru iha servisu mak violénsia fízika, violénsia ekonómika, psikolójiku no seksuál ne’ebé komete husi sira-nia parseiru ka laen ne’ebé halo abuzu poder ka la respeitu dignidade husi feto ne’e rasik.
“Violénsia bazeia ba jéneru ida-ne’e mós barak mai ho dezafiu oioin ne’ebé mak parteira sira enfrenta bainhira atu fó asisténsia ba vítima sira. Dala barak pasiente ka vitima sira lakohi fó infomasaun lolos kona-ba problema ne’ebé sira enfrenta”, nia afirma.
Iha fatin hanesan, Diretór Servisu Saúde Munisípiu Dili, Mateus Pinto, afirma semináriu ne’e atu ko’alia kona-ba oinsá atu bele responde ba violênsia bazeia ba jéneru iha komunidade, oinsa mak ita atu sensibiliza, oinsa mak fó informasaun ba parteira, liuliu ba sira ne’ebé balun sei estudante.
“Oinsá responde ba problema sira ne’e mak tenke prátika iha komunidade mak importante liu tanba ho dedikasaun ho hanoin ne’ebé di’ak bele kontribui ona ba rezolve problema la’os de’it violénsia bazeia ba jéneru, maibé ba mós problema seluk ne’ebé rejista aas, ho nune’e ho papel parteira, médiku no enfermeiru sira oinsá mak bele hamenus problema sira ne’e”, Mateus esplika.
Reprezentante UNFPA, Dircio Ximenes, dehan razaun UNFPA hakarak apoiu no apoia setór saúde iha Timor-Leste tanba violénsia bazeia ba jéneru sai ona hanesan polémika ka asuntu públiku ne’ebé hanesan mós violasaun direitu umanu iha mundu inklui iha Timor-Leste.
“Tuir dadus peskiza demografia no saúde iha tinan 2016 nian hatudu katak prevalénsia violénsia kontra feto no labarik sira hatudu katak 38% husi feto sira ho idade husi 15 to’o 49 sofre violénsia fízika ka violénsia seksuál akontese ba idade idade 15”, Dircio afirma.
UNFPA konsidera katak asuntu ida-ne’e sériu no persiza ema hotu nia atensaun no servisu maka’as no partikularmente persiza setór saúde nia intervensaun no prevensaun ba kazu violénsia bazeia ba jéneru tanba setór saúde sai hanesan pontu primeiru ba kontaktu kazu violénsia bazeia ba jéneru.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva

