OÉ-CUSSE, 22 Novembru 2024 (TATOLI) – Antigu Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), Marí Alkatiri, dehan progresu serbisu, liuliu ba asuntu infraestrutura iha Oé-Cusse seidauk iha mudansa.
“Ha’u la haree dezenvolvimentu no la haree infraestrutura la’o oinsá? Saida mak ha’u husik hela, sei iha ne’e hela, buat foun ha’u la haree. Ha’u la’o no observa ona, ha’u haree laiha mudansa ida”, Alkatiri dehan ba jornalista sira bainhira atualiza kartaun eleitorál ba sistema biométriku iha edifísiu Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) Oé-Cusse, ohin.
Haktuir ba Konstituisaun Repúblika Demokratika Timor-Leste, artigu 5 kona-ba Desentralizasaun no artigu 71 sobre Organizasaun Administrativa no atu implementa artigu sira-ne’e, Governu aprova tiha ona lei númeru 3/2014, loron 18 fulan-Juñu 2014, nomós hetan promulgasaun husi Prezidente Repúblika kona-ba hamosu Rejiaun Administrativa Espesiál ba Oé-Cusse Ambeno no estabelese Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM).
Atu implementa lei referida, Governu no Estadu hili ka hatudu no fó pose ba Marí Alkatiri hanesan Prezidente ba RAEOA no ZEESM, no iha tempu hanesan halo transferénsia podér no devolusaun kompeténsia atu lidera no dezenvolve Rejiaun no Zona referida husi parte fízika hodi habelar kualidade vida no bein-estar komunidade Oe-Cusse Ambeno nian.
Nune’e, dezde kriasaun lei ne’e, Governu sentrál hahú aloka Orsamentu Jerál Estadu dahuluk ho montante hamutuk millaun $600-resin no ezekuta ona millaun $400-resin hodi konstrui mega projetu sira, liuliu ba setór infraestrutura sira hanesan aeroportu internasionál Rota do Sândalo, ponte Noefefan, estrada pakote I no pakote II no nesesidade sira seluk.
Intensaun ne’e, Governu Timor-Leste hakarak atu hasai Oé-Cusse husi ki’ak no mukit, tanba Oé-Cusse hanesan rai enklave molok sai rejiaun espesiál, neʼebé hahú hanesan distritu ida-ne’ebé ki’ak no izoladu liu atu asesu ba kapitál nasaun, Dili.
“Uluk, ha’u mak hahú hanesan fundadór, biar agora Prezidente Autoridade RAEOA dala haat ona, maibé fundadór ida de’it iha mandatu dahuluk, tanba ne’e ha’u la ko’alia tan ba ema seluk, saida mak sira halo, ha’u la ko’alia, sei ita bele halo balansu hamutuk ha’u sei ko’alia”, nia dehan.
Tanba ne’e, eis-primeiru-ministru ne’e konsidera Oé-Cusse Ambeno nu’udar uma rasik no hela fatin.
Relasiona ho nia partisipasaun iha komemorasaun Loron Proklamasaun Independénsia iha 28 Novembru, Alkatiri dehan la presiza hetan konvite mak tuir.
“Ha’u la persiza ema mak konvida ha’u atu mai partisipa 28 Novembru. Ha’u mai Oé-Cusse tanba ha’u-nia uma rasik. Tuir ita-nia kultura, uma-na’in ema la konvida. Uluk, ha’u mai Oé-Cusse ho Xanana, mai liuhusi lia-na’in Oé-Cusse hotu. Ha’u la mai mesak, entaun Oé-Cusse ha’u-nia uma mós, biar sobu ha’u-nia uma iha Fulolo, maibé ne’e simbólika de’it, uma iha fuan ne’e laiha ema atu sobu”, nia afirma.
Rekorde katak RAEOA moris iha loron 18 fulan-Juñu 2014, ne’ebé lidera dahuluk husi Marí Alkatiri hanesan Prezidente Autoridade RAEOA, mandatu daruak mak José Luís Guterres, datoluk mak Oé-Cusse oan, Arsénio Paixão Bano, no mandatu dahaat ne’e mak Rogério Tiago Lobato.
Notísia relevante: Rogério Lobato sei serbisu maka’as ba dezenvolvimentu Oé-Cusse
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editora: Maria Auxiliadora





