DILI, 25 novembru 2024 (TATOLI)—Brigada Lere Anan Timur, ho kooperasaun husi Universidade Orientál Timor-Lorosa’e (UNITAL) organiza semináriu nasionál ho tema ‘refleta lian povu nia hodi hametin soberanu no Estadu’, iha ámbitu komemorasaun tinan 49 proklamasaun independénsia unilateralmente Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL).
Biban ne’e, Prezidente Fundasaun Asuwa’in Timor-Leste (FUNATIL), Tenente Jenerál Reformadu, Lere Anan Timur, enkoraja estudante no joven atu hatene istória Timor-Leste.
“Universidade ida-ne’e prepara ema para sai ema, prepara intelektuál atu serví nia rai ho nia povu, atu serví rai no povu tenke hatene istória, imi la hatene istória, imi buka de’it mak osan mais la serví imi-nia rai no imi-nia povu. Sé mak iha UNITAL tenke hatene istória, lakoi istória lalika mai ba universidade seluk ou lalika eskola mós di’ak, porque ema la hatene istória bele iha kursu boot, bele iha eskola boot, nia sei la hatene serví ba rai no povu Timor-Leste,” Lere Anan Timur hateten iha nia diskursu, iha salaun UNITAL, Becora, segunda ne’e.
Notísia relevante : Lere: Jerasaun foun tenke hatene istória hodi hametin nasionalizmu no patriotizmu
Nia dehan, estudante ida tenke hatene istória no Ministériu Edukasaun presiza prepara livru istória ofisiál hodi sai kuríkulu eskolár.
“Ami sei moris nune’e, Doutór Roque sei moris nia konta istória diplomasia nian iha li’ur ho nia maluk sira seluk, Doutór Ramos Horta ho nia Avo Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN Marí Alkatiri, ho sira seluk sei moris loloos konvida sira atu konta sira-nia istória luta diplomátika nian, luta armada, luta klandestina nian mak ami sei moris ami sei la inventa tanba ami kaer ho liman no haree ho matan, ami sente iha ami-nia isin lolon,” nia akresenta.
Lere dehan, veteranus barak mak mate, hanesan mós Timor-Leste lakon biblioteka no istória Timor barak. Tanba ne’e mak iha semináriu ne’ebé organiza husi Brigada Lere Anan Timur ne’ebé harii iha tinan 2022, ho misaun mak konsolida unidade juventude sira tenke hamutuk no labele fahe malu.
“Se ita hamutuk ita ukun-an, agora tenke hamutuk harii nasaun foun ida-ne’e husi dezenvolvimentu. Atu hamutuk sira tenke hatene istória iha situasaun difísil sira hamutuk balun mate, balun kanek, no balun datuk maibé sira hamutuk nafatin. Agora mós tenke hamutuk ita tenke hatene istória,” Lere katak.
Jenerál Reformadu ne’e husu joven sira atu buka hatene istória pasadu atu serví di’ak liu no sei harii futuru di’ak, furak no hakmatek.
“Ita haree joven barak mak serbisu laiha, imi-nia maluk barak agora badiu buka serbisu no osan tanba bainhira ita-nia Governu frajil maka Estadu sei fraku. Ami komesa hakerek oituan-oituan ona. Ha’u husu ba universidade atu buka Maun Xanana nia surat, Maun Taur nia surat katuas Ramos Horta nia surat lori mai ita-nia biblioteka para labarik sira bele lee istória, ne’e para bainhira imi bá fatin ruma ema kuandu husu imi kona-ba situasaun Timor nian imi hatene hanesan mós Forsa Armada, tenke hatene istória,” nia katak.
Iha biban hanesan, Oradór ba semináriu, Fernando da Costa, la konkorda ho liafuan independénsia.
“Ha’u la konkorda ho liafuan unilaterál ne’e, iha tinan 1975 proklama ne’e unilaterál tanba FRETILIN mesak mak halo, maibé la aplika no la’ós unilaterál tanba ema hotu nian ona. Ukun rasik-an ne’e ita restaura ona signifika unilaterál ne’e laiha ona tanba ukun rasik-an ona,” nia tenik.
Enkuantu, kona-ba rezisténsia ne’e iha pontu lima ne’ebé mak oradór esplika hanesan rezisténsia reziste ho ativu, pasivu, kullturalmente, estruturalmente, no klandestinamente.
“Rezistensia katak buat hotu ho nonok envolve iha protesta sira, demokrasia, ita bele sura saida mak akontese sira. Demostrasaun dahuluk komesa iha loron 12 outubru 1989, demostrasaun daruka iha Hotel Turismu 1990,” nia relata.
Iha sorin seluk, Prezidente Konsellu Nasionál Juventude Timor-Leste (CNJTL, sigla portugés), Maria Dady, ne’ebé ko’alia kona-ba ‘Emansipasaun feto nia luta ba libertasaun pátria’, hateten, iha prosesu libertasaun da pátria.
Feto Timor-Leste nia papél importante tebes hahú kedas husi inísiu gerilla hanesan haktuir iha livru ‘Buibere Hamrik Ukun Rasik-An’ feto sira asume responsabilidade boot hodi lidera pozisaun importante mak hanesan Ana Senhorinha Alves Silva ‘Bi-Lesa’ Responsável OPMT iha luta armada, Regina Soares Ximenes hanesan Reponsável OPMT iha luta klandestina no Inês de Almeida hanesan ativista feto iha luta diplomátika.
Livru ‘Buibere Hamrik Ukun Rasik An’hatudu prova barak katak ho feto sira-nia kontribuisaun ne’ebé konsege hetan ukun rasik-an no feto sira mos sai eroina iha tempu luta ba ukun rasik-an, feto sira barak iha liñ frente hodi hatudu sira-nia aten-brani, dedikasaun, espíritu sakrífisiu no determinasaun iha períodu tomak luta ba libertasaun nasional. Eroina sira ne’ebé luta maka’as ba emansipasaun Feto mak hanesan figura sira mak hanesan Maria Gorete no Merita Alves.
“Simpatia tebes ba espiritu Luta feto foinsae ida naran Maria Gorete, Hamutuk ho Maria Gorete,Merita Alves ativu liu iha UNETIM to sira nain rua fahe malu bainhira invazaun mosu iha 07 dezembru 1975. Merita Alves halai reziste iha ai-laran no Maria Gorete kontinua reziste iha vila. Iha Ai laran Merita Alves konsege simu karta ida husi Maria Gorete no karta ne’e konsege lee sai iha konferénsia FRETILIN nian iha Herluli iha agostu 1977.
“Iha Surat laran Maria Gorete hakerek ba Merita Alves “Hau hetan torturasaun oin-oin iha komarka laran maibe kamarada sira tenki luta to ita hetan independensia. Maria Gorete husik nia isin lolon ba militar indonezia sira atu viola atu salva nia maluk prizoneiru sira seluk,”nia dehan.
“Ita hotu rekoñese katak luta ba emansipasaun feto iha prosesu libertasaun da patria hanesan Luta Koletiva-ema barak nian nebe refleta papel feto nudar protagonista iha luta libertasaun nasional nebe ita konsidera hanesan Rezistencia Buibere iha frente armada, klandestina no esterna,” nia salienta.
Emansipasaun Feto tempo Ukun Rasik-An (Restaurasaun Independénsia tinan 22 nian).
Demokrasia nia valór boot ba sosiedade Timor-Leste atu partisipa ativu iha prosesu demokratizasaun, liu-liu oinsá sidadaun hotu (feto no mane) hanesan iha lei nia oin nomós iha direitu no obrigasaun hanesan, haktuir Konstituisaun artigu 16 universalidade no igualdade. Iha artigu 17 kona-ba igualdade jéneru.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina




