BALIBO, 14 dezembru 2024 (TATOLI)-Vise Primeiru Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Habitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, liuhusi programa Revitalizasaun Komunitária, sábadu ne’e halo inaugurasaun ba atividade ekonómiku produsaun no lansa atividade hakiak ikan nila, manu-broiler no karau vaka iha postu administrativu Balibó no postu administrativu Atabae, munisípiu Bobonaro.
Lansamentu ne’e ba dahuluk realiza iha aldeia Lotan, suku Batugade, postu administrativu Balibó, ne’ebé simbolikamente husik ikan-oan hamutuk rihun 20 iha kolam neen no sei apoia tan fazeadamente ho totál ikan hamutuk rihun 40 husik iha kolam 31.
Hafoin ne’e kontinua kedas ba halo lansamentu atividade hakiak manu-broiler no karau-vaka iha aldeia Faturasi, suku Rairobo, postu administrativu Atabae.
Iha Intervensaun, Vise Primeiru Ministru, Mariano Asanami Sabino, esplika, programa ne’e realiza atu fasilita komunidade sira hakiak no distribui ba merkadu tanba dezde ukun-an to’o agora Timor-Leste sei dependénsia ba foos, ikan, na’an no ai-han importasaun husi rai-li’ur.
Tuir Assanami, fatór hirak-ne’e mak kontribui ba hamosu problema ne’ebé afeta ba kazu má-nutrisaun aumenta no komunidade sira iha baze mós susar tebes atu hetan osan.
Notísia relevante: Assanami lansa programa nutrisaun integrada iha Oé-Cusse
“Ho razaun ida-ne’e mak mosu Ministériu Dezenvolvimentu Rurál, ministeriu ida-ne’e ita atu dezenvolve husi aldeia rurál, husi fatin ne’ebé mak osan laiha, husi fatin ne’ebé ké kiak nafatin, husi fatin ne’ebé mak hahán tenke mai husi li’ur, tanba ita iha rai poténsia, ita iha fatin luan, ita iha bee no bee ida ne’e tún ba soe de’it, iha rai seluk ema nunka husik turuk ida ba tasi, ema konserva rai-hotu,” nia hateten iha intervensaun ba atividade ne’e.
Governante ne’e sekunda, programa revitalizasaun komunitária ne’e eziste oinsá atu hahú muda hakiak-na’in sira nia mentalidade ba vida ekonómiku produtivu ka bisnis.
“Ita la prodús osan, mas ita bele halo fabrika seluk, kuda buat seluk, hakiak buat seluk hodi sosa osan, ida-ne’e maka ministériu ne’e eziste atu fasilita, la’ós atu fó osan, tempu uluk ne’e ha’u sei Ministru Agrikultura ita fó apoia, remata tiha ikan mós mate tiha, manu mós laiha tiha, kolam mós sobu tiha,” nia katak.
Atu konklui Asanami apela ba grupu benifisiáriu sira tenke solidu, disiplina no iha vontade servisu hamutuk ho tékniku sira atu nune’e apoia hirak-ne’e labele lakon leet de’it.
“Imi mak ai-rin atu kuda fali ita-nia espiritu ukun-aan, ita-nia ekonomia sei dependente ba iha-ne’ebá, ema mak sei fó foos ba ita, sei fó hahán ba ita, sei foti ita-nia osan sai hotu ba li’ur, entaun ne’e mak ita promove malu, kapasita malu, oinsá ita-nia kakutak ne’e bele muda ne’e osan,” nia hakotu.
Biban ne’e, sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaro ba Asuntu Planeamentu no Dezenvolvimentu Integradu, Semedo Laco, agradese ba governu tanba hahú investe ona iha setór ekonimia produtivu ne’ebé durante ne’e seidauk la’o ho másimu.
Tuir Semedo, liuhusi programa ne’e bele motiva hakiak-nain sira oinsá atu dezenvolve ekonomia iha área rurál no hasa’e produsaun ai-han ne’ebé transforma sai ba osan.
“Ha’u hanoin ida-ne’e hanesan pasu importante boot ida ba komunidade sira, liuliu atu hadi’ak ekonomia iha família, ha’u husu ba grupu apoia sira ne’e tenke metin, ne’e labele taka dalan ba fatin sira seluk ne’ebé sei presiza, ikan sira ne’ebé ita-boot sira hakiak kuandu boot merkadu ne’e iha,” nia fó hanoin.
Xefe aldeia Lotan, suku Batugade, Isaac das Dores, konsidera apoia ne’e bele hakbi’it liután atividade grupu.
“Uluk sira halo grupu, osan lato’o, sira ba impesta osan, maibé la’o ladi’ak tanba osan sira hetan ne’e fahe lato’o depois sei fó tan osan funan, maibé agora ne’e di’ak, uluk ami halo tuir ami nia kbi’it, kolam ikan ne’e grupu ida halo ida rua de’it, agora ministériu ne’e apoia orsamentu, no grupu halo kolam 31,” nia dehan.
Tuir nia, komunidade sira mós iha interese no vontade atu hakiak tanba ezijénsia merkadu mós hahú maka’s.
“Ohin ba oin ami sei halo barak liután, tanba ikan oan husik ne’e rihun 40, nia boot ami fa’an ezemplu ida $1, husi ikan rihun 40 ne’e ami fa’an hotu bele hetan osan rihun$40, uluk programa ne’e la mosu ami-nia ikan ne’e ami haan de’it, ema la sosa,” nia hateten.
Enkuantu programa ne’e iha munisípiu Bobonaro tinan ne’e kobre postu administrativu haat, suku ualu ho totál orsamentu alokadu rihun $430.
Notísia relevante: Assanami: MAPPF tenke sai fatin ba povu agrikultór
Jornalista: Sérgio da Cruz
Editór: Evaristo Soares Martins