OÉ-CUSSE, 20 Dezembru 2024 (TATOLI) – Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), liuhusi Sekretaria Rejionál Edukasaun no Asuntu Sosiál selebra, ohin, Loron Mundiál Ema ho Defisiénsia (EhD) ho tema “Unidu iha asaun hodi salva no alkansa objetivu dezenvolvimentu sustentavel ba Ema ho Defisiénsia”.
“Ohin, ita selebra loron mundiál ba maluk defisiente sira ho jogu inklusivu halai biskleta ho distánsia metru 100 no tata berlindus, nu’udar asaun ida ba ita hotu atu kontente hamutuk iha loron internasionál ne’e”, Xefe Departamentu Solidariedade Sosiál Oé-Cusse, Vítor Manuel da Paixão, hateten iha ámbitu komemorasaun data ne’e.
Notísia relevante: Governu presiza konsidera preokupasaun moris ema ho defisiénsia sira

Nia informa katak partisipante sira iha komemorasaun loron ne’e mai husi sub-rejiaun Oésilo Pássabe, Nítibe no Pante Makasar, maibé barak mak la partisipa tanba kestaun estrada no tempu udan, nune’e difikulta movimentasaun.
Dirijente ne’e adianta katak depoizde selebrasaun loron ne’e, Solidariedade Sosiál Oé-Cusse sei apoia mós foos ba kada ema no nesesidade bázika seluk nu’udar prezente natál ba Ema ho Defisiénsia sira.
Iha sorin seluk, Xefe Departamentu Finansa iha Sekretaria Rejionál Edukasaun no Asuntu Sosiál, Jacinto Poto, hateten maske selebrasaun loron internasionál ne’e liu ona semana rua maibé nafatin organiza atividade, nune’e bele fó animasaun no konsiderasaun ba ema ho defisénsia.
“Maluk sira ho defisiénte importante iha nasaun Timor-Leste, tanba kontribui ona ba atividade nasaun”, nia dehan.

José Corbafo, nu’udar ema ho defisiénsia husi suku Lalisuk, sub-rejiaun Pante Makasar, sente orgullu tanba autoridade RAEOA konsidera loron mundiál ne’e. “Ohin selebra ami-nia loron defisiénsia, agradese tanba konvida maluk sira barak mai husi sub-rejiaun sira atu ami hamutuk. Ida-ne’e hatudu katak Governu la husik ami iha kotuk, maibé valoriza ami hanesan sidadaun timoroan”, dehan.
Notísia relevante: Papa Francisco husu reza ba ema ho defisiénsia sira
Iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor- Leste (KRDTL) deskreve katak sidadaun defisiente sira iha direitu neʼebé hanesan no sai sujeitu ba knaar husi sidadaun sira seluk nian, no laiha sidadaun ida mak bele hetan diskriminasaun kontra ho razaun kondisaun fízika ka mentál, ne’ebé hateten iha parágrafu 1 husi artigu 21, no parágrafu 2 husi artigu 16 nian.
Lembra katak iha 03 Dezembru nu’udar Loron Internasionál ba Ema ho Defisiénsia, tanba Organizasaun Nasaun Unida (ONU) proklama tiha ona liuhusi rezolusaun 47/3, adotada iha Asembleia Jerál Nasaun Unida iha 18 Dezembru 1992.
Objetivu selebra loron ne’e mak promove direitu no moris di’ak ema ho defisiénsia, iha sosiedade no nia partisipasaun iha domíniu sosiál, kulturál, ekonómiku no polítiku.
Tema globál ba selebrasaun iha tinan ne’e mak Promove lideransa ema ho defisiénsia ba futuru ida inskluzivu no sustentavel.
Tuir relatóriu Planu Asaun Nasionál ba Ema ho Defisiénsia períodu 2014-2018, dadus publikadu husi Diresaun Nasionál Estatístika, ema 48.243 ne’ebé hela iha Timor-Leste ho kondisaun defisiénsia balun. Ida-ne’e husi totál ida husi ema 1.066.409 ka besik 4,6% husi populasaun, katak ema ho defisiensia fízika hamutuk 20.593, ema ho defisiensia matan 29.488, ema ho defisiensia tilun 17.692, ema ho defisiensia intelektuál no saúde mentál 13.308.
Husi totál ne’e 53% mane no 47% feto, depois 10,5% iha otas entre tinan 0 no 19 no defisiénsia sai hetok komún iha área rurál sira.
Kona-ba situasaun ba ema ho defisiénsia iha relatóriu ODS-ONU, iha Sensu 2015 deskobre katak menus husi métade 44% husi foinsa’e sira ho idade 15-24 mak hanesan defisiente neʼebé eskola tiha ona. Ida ne’e metade taxa 87% husi sira-nia maluk ne’ebé la ho defisiénsia.
Monografiu Edukasaun nian hatudu katak foinsa’e sira ne’ebé ho defisiénsia ne’ebé tama tiha ona eskola iha porsentu boot liu mak dropout (sai) duké sira-nia eskola: 2/3 (66%) mak la kontinua sira-nia edukasaun sekundária, kompara ba métade (51%) husi foinsa’e sira neʼebé la’ós defisiente.
Tuir Relatóriu Mundiál kona-ba Defisiénsia iha 2011, prodúz husi Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) no Banku Mundiál (BM), besik 15% husi mundu nia populasaun moris ho tipu defisiénsia oioin. Husi númeru ida ne’e bele halo estimativa katak ema 176.400 mak moris hela ho defisiénsia iha Timor- Leste.
Notísia relevante: MSSI promove lideransa ema ho defisiénsia iha nivel hotu
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editora: Maria Auxiliadora




