BOBONARO, 16 janeiru 2025 (TATOLI)—Veteranu ka kombatente balun iha Bobonaro kritika Konsellu Munisipál Kombatentes Libertasaun Nasionál (CMCLN, sigla Portugués) tanba la satisfas ho rezultadu lista validasaun Kombantente rejistadu 2009 ne’ebé taka sai husi Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MACLN, sigla portugés).
Kombatente libertasaun nasionál iha suku Tapo, Rosita Viegas Vicente, sente triste no lamenta ho rezultadu lista final ne’e, tanba rezultadu ne’e la apár ho dedikasuan servisu ne’ebé kontribui iha períodu rezisténsia.
“Ha’u uluk ne’e, 1970 ba leten, ha’u falun hahan iha Lipa laran mak lori husi Maliana sa’e ba fó tan tropa iha Bitau-Leten, Tapo, Holsa, Holbese, Loeba to’o Beco, aviaun rega ami ne’ebé rezulta ema na’in-haat (4) mate. Ikus mai, funu hotu tiha, ami hetan fali eskalaun ne’e iha tinan kiik. Ema la funu ne’e mak funu fali, ami la hetan imi petugas sira keta hanesan, keta tan kabun nian mak dehan funu,” nia hato’o ba jornalista sira ho emosionál bainhira haree tiha lista iha CMCLN Bobonaro, ohin.
Sekretáriu CMCLN munisípiu Bobonaro, Lucio Dinis Marqués ‘Onsar’, hateten kombatente barak hato’o lamentasaun tanba rezultadu finál verifikasaun dadus la tuir sira-nia dedikasaun luta ne’ebé sira presta durante períodu funu-laran.
Notísia Relevante: SEAKLN enkoraja veteranu nia oan iha Bobonaro kontinua eskola
“Horisehik ami komesa taka iha postu administrativu sira, kontestasaun ne’e barak tebes. Buat grau ne’e la’ós ami mak dehan ó hakerek hansan ne’e para ó hetan hanesan ne’e, maibé ita-boot sira mak esklarese, ko’alia direta ho ema ka verfifikadór sira-ne’ebé reakolla dadus sira-ne’e. Ita-boot sira mak tenke deklara buat ne’ebé loos. Agora hatama ba baze dadus mak ita-boot nia dedikasuan servisu la tuir kondisaun, ne’e pasiénsia,” Nia informa ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin, kinta ne’e.
Kona-ba Kombatente ne’ebé hetan partipasaun luta menus husi tinan tolu (3), Sekretáriu CMCLN munisípiu Bobonaro hatán, ne’e bazeia ba istória ne’ebé kada veteranu ka kombatente haktuir ba pesoál verifikadór sira.
“Ita-boot nia servisu hanesan ne’e ona, ita atu halo nusa. Tanba, ita-boot rasik mak ko’alia entaun ema hakerek iha ne’ebá. Se ema hakerek la loos, momentu ne’ebá ita-boot simu fali surat ne’e lee fali ne’e loos ka lae. Se la loos hadi’a fali ba iha baze dadus (data base) ne’ebá. Maibé, sira ne’ebé menús tinan tolu (3) ne’e labele hadi’a ona, maibé ita sei husu pozisaun ba Konsellu Ministeriu sei bele fó prioridade, para halo deklarasaun ka lae. Tanba, ami iha de’it formuláriu kontestasaun, laiha formuláriu atu hadi’a fali dadus,” nia hateten.
Tuir nia, rezultadu ne’e hamosu problema tanba momentu rejistu ka halo verifikasaun ne’e laiha ema ida mak apar ho situasaun rezisténsia nian.
Maibé, nia dehan, sei iha loron 60 nia laran hodi bele halo deklarasaun ba Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MACLN, sigla portugés), karik bele simu atu halo si’ak fila-fali dadus refere.
“Sira barak ne’ebé ami koñese mós sei menus husi tinan tolu (3), ema rezisténsia armada tan menús husi tinan tolu (3). Tuir ha’u-nia hanoin, momentu rejistu ne’e laiha ema ida mak apar ho situasaun terus-na’in sira-nia serteza tau ema joven ladún hatene istória ne’e mak hakerek ita-boot sira nia dadus. Depois husu mai loos ona, pasa ona ba baze dadus (baze dadus), ba iha ne’ebá mak akuza ita-boot sira-nia eskalaun 8-14 ka 3-7 de’it,” nia dehan.
Tanba ne’e, nia apela ba Kombatente sira atu hato’o kontestasaun hasoru ema-ne’ebé iha tempu períodu funu halo servisu kona-ba rezisténsia armada, klandestina nian maibé sira-nia naran iha lista hetan 8-14,15-19 no 20-24.
“Ita haree, ema-ne’ebé la merese, ita haree katak uluk nia badiu ba-mai hela, ita tenke kontesta para haruka ba leten. Tanba ne’e, ministru rasik hameno tíha ona ba ami, la’ós haree deit ba ó-nian la liu ne’e, maibé ida-ne’ebá kesar ó ba bapa sira-ne’e, nia mak liu fali ó ne’e tenke prosesu. Kontesta nia tanba tempu reklamasaun ne’e iha loron 60 nia laran. Agora, se ita husik hela de’it, pasiénsi,a nia bele milísia traidór maibé nia ba oin tanba ema ruma la kontesta. Se ita kontesta para ba iha leten hare prosesu ne’e, oinsa para kansela tíha tanba depois de nia simu osan to’o tinan 10 tíha mak foin kontesta ne’e laiha razaun,” nia hateten.
Enkuantu totál lista Kombatente Libertasaun Nasionál Munisípiu Bobonaro ne’ebé rejistadu 2009 ne’e hamutuk 10,966, ne’ebé kompostu husi postu administrativu Atabae hamutuk 1,219, Balibo 902, Bobonaro 3,997, Cailaco 1,425, Loloto’e 1,634 no Maliana hamutuk 1,789.
Notisía Relevante: Oan Soru kontinua orienta veteranu sira hakerek istória pesoál
Jornalista : Sergio da Cruz
Editór : Cansio Ximénes