DILI, 17 janeiru 2025 (TATOLI)—Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN), Maria Fernanda Lay, sesta ne’e, hala’o enkontru ho Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, hodi relata prioridade diskusaun ba lejislasaun sira husi órgaun lejislativa ne’e durante iha tinan 2025 nia laran.
“Iha inísiu do ano, ha’u aproveita oportunidade mai komprimentu Prezidente, tanba iha atividade lubun ida iha fim do ano no inísiu do ano laiha oportunidade atu hetan ho Prezidente, nune’e mós hato’o prioridade iha tinan 2025 ami tenke tau iha prioridade para kompleta preparasaun ba adezaun OMK, ne’e mak mai hato’o progresu no difikuldade hanesan órgaun Estadu hodi bele tau hamutuk hanoin saida mak ita bele halo ba oin hodi halo lalais preparativu ita-nia,” PPN hato’o hafoin ramata sorumutu iha Palásiu Prezidensiál, Aitarak Laran.
Notísia relevante : PPN sei baixa alterasaun lei Pensaun Vitalísia ba komisaun permanente
Nia dehan, prioridade lei lima ne’ebé sei diskute mak hanesan lei Enkuadramentu Orsamentál ne’ebé iha hela prosesu no Parlamentu Nasionál (PN) tenke aprova molok tama fulan-maiu hodi bele regula prosesu jestaun finanseiru ne’ebé altera ona iha tinan 2022, ba artigu ne’ebé inkonstituisionál ita hadi’a hodi lei ne’e promulga no válida filafali hanesan baze ba sistema finanseira.
“Ha’u la dekor lei lima no ida ikus horseik foin simu ho pedidu prioridade no urjente, la lembra nia títulu saida, mais tenke halo alterasaun ne’e para armoniza sasán no ida seluk (lei) kona-ba Kámara Konta, no (lei) Urbanístika ne’ebé atu kompleta SEATOU nia atividade, ne’ebé dekretu-lei eziste ona iha tinan 2022, maibé regula di’ak liu atu evita populasaun halo uma iha mota ninin mais metru 50. Desde uluk lei ne’e eziste simplesmente iha prosesu agora mak ita implementa, tanba dezastre naturál barak mak bele implika ba populasaun nia vida,” nia akresenta.
Aleinde ne’e, sei fó prioridade ba tratadu sira liga ho preparasaun Timor-Leste ba adezaun ASEAN ne’ebé mai ona liga ho vistu no PN hala’o prosesu hodi bele kompleta roteiru ne’ebé tenke halo molok sai membru organizasaun.
Notísia relevante : Kaleidoskópiu 2024: PN aprova lei ualu-OJE 2025-rezolusaun 34
Aleinde ne’e, PPN kompromote sei fó prioridade mós altera lei pensaun vitalísia iha tinan ne’e.
“Lei pensaun vitalísia é um dos prosesu, serake ita hakarak ita-nia eis Deputadu dedika depois tinan-lima no hafoin tinan-lima nia sai filafali bá laiha sustentabilidade ba nia-an, ha’u hanoin iha futuru nein laiha ema ida hakarak atu sai Deputadu inklui ha’u,” nia tenik.
Antes ne’e, PPN mós hato’o katak meza prepara ona ezbosu alterasaun pensaun vitalísia no hein sei halo anúnsiu iha plenária hodi bele baixa ba komisaun permanente sira hodi bele halo prosesu tuir mai, liu-liu konsulta ho entidade órgaun soberania sira seluk.
Durante tinan 2024 PN aprova lei ualu mak hanesan:
- lei númeru 1/2024, 08 maiu alterasaun daruak lei n.º 8/2009, 15 jullu, lei kona-ba Komisaun Antí-Korrupsaun.
- Lei nº 2/2024, 8 maiu, Exersísiu Direitu Petisaun.
- Lei nº 3/2024, 12 juñu, alterasaun datoluk lei nº 3/2006, 12, abríl, Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál.
- Lei nº 4/2024, 03 jullu, Presidénsia no Protokolu Estadu.
- Lei nº 5/2024, 17 jullu, Mandatutu titulár ou membru órgaun designadu husi Parlamentu Nasionál.
- Lei nº 6/2024, 17 jullu, aprova Lei Baze Ensinu Superiór no prosede alterasaun dahuluk lei nº 14/2008, 29 outubru, Lei Baze Edukasaun.
- Lei nº 7/2024, 23 outubru, Autorizasaun lejislativa ba Governu iha matéria fixasaun limite idade ba relasaun traballu funsionáriu públiku no ajente administrasaun públika.
- Lei nº 8/2024, 26 novembru, Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025.
Aleinde ne’e, aprova mós aprova rezolusaun hamutuk 34.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina