iklan

NASIONÁL, HEADLINE

MACLN solisita kombatente sira koopera ba prosesu editál

MACLN solisita kombatente sira koopera ba prosesu editál

Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro ‘Oan Soru’. Imajen TATOLI/Egas Cristovão

DILI, 19 janeiru 2025 (TATOLI)—Ministru Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MACLN-sigla portugés), Gil da Costa Monteiro “Oan Soru”, husu kombatente libertasaun nasionál iha territóriu laran atu kontribui no koopera ba prosesu editál nune’e bele hetan solusaun.

“Primeiru, ha’u husu ba responsável hotu-hotu iha munisípiu, ba membru CCLN sira, destakadu munisípiu mai nasionál, ba kombatente hotu-hotu atu kontribui, koopera. Só la’o tuir lei mak bele iha solusaun. La’o tuir ita idak-idak nia hakarak problema nunka solusiona. Husu mós ba sira ne’ebé aprezenta ho lei ne’ebé iha, labele ho emosaun. Ha’u akompañia ema hotu-hotu, maibé ba iha ne’ebá ho emosaun. Labele halo violénsia tanba bainhira violénsia mak sei prejudika prosesu ne’e hotu,” Oan Soru hateten kestaun ne’e liuhusi Programa Entrevista Eskluziva, iha edifísiu Ministériu Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál, sesta (17/01/2025).

Nia haktuir, ema ne’ebé kategória 20 a 24 iha territóriu ne’e iha na’in 14, kategoria 15 a 19 iha 186, 8 a 14 iha 1.380, defisiénsia ka inkapasidade 359 no seluk tan. Totál 92.591. Ida-ne’e sei iha prosesu editál nia laran.

Oan Soru esplika, ein-prinsípiu, eskalaun ne’ebé boot liu mak 20 a 24, la’ós grau. Grau ne’e ba funsaun ne’ebé iha hanesan grau um, dois, três. Agora, ko’alia kona-ba eskalaun ne’e ko’alia durasaun nian hanesan 20 a 24, 15 a 19, 8 a 14 no tún mai.

“Uluk ko’alia kona-ba 4 a 7 maibé agora 3 a 7 fali no tanbasá mak muda bá 3 a 7, problema ne’e ita atu valoriza luta ida-ne’e iha baze rezisténsia ne’e tinan tolu. Entaun, ita atu halakon lei ne’e tanba 4 a 7 ita sura ladi’ak. Problema mak ida-ne’e. Agora ita ko’alia ne’e parte maihosi istória no labele sukat de’it ba grau ida atu hetan osan ka lae. Entaun, ita hatún nia hosi 4 a 7 tún bá 3 a 7, tanba razaun ida-ne’e,” nia esklarese.

Ko’alia kona-ba montante hira ba eskalaun ne’e, Ministru seidauk bele hatene tanba sei iha ámbitu reklamasaun no kontestasaun, tanba dalaruma esklaun boot bele tún fali ba ki’ik. Ko’alia kona-ba kategória 20 a 24 ne’e ko’alia kona-ba dedikasaun eskluzivu, tuir nia, ne’e ko’alia ona pensaun. Dedikasaun eskluziva ne’e nia partisipasaun ai-laran durante tinan 3. Laiha tan serbisu ne’ebé nia halo tanba de’it funu. Faze gerrilla tinan 1978-84, 85, ka 78-88, ba tinan 10. Entaun, tinan 10 hamutuk ho baze apoiu tinan 3 ne’e, ida-ne’e tinan 13 tiha ona, ne’e eskluzividade tiha ona.

“Maibé ita haree, se nia tún mai vila ka inimigu kaer tiha nia, halo detensaun no sira-ne’e sura hamutuk 20 a 24 ka lae. Maibé, kuandu iha ai-laran depois baze apoiu no to’o funu hotu, ne’e ita labele sura. No, nia eskluzividade ka kintál mak ida-ne’e de’it,” Oan Soru informa.

Ko’alia kona-ba Frente Klandestina, nia esklarese, funsionáriu barak mak partisipa iha laran. Nia tempu la fó oras 24 kompletu ka oras 8 no loron ida la fó kompletu tanba halo serbisu Governu nian, nune’e labele tama dedikasaun eskluziva.

Notísia relevante: CAC sei investiga lista veteranu ne’ebé MACLN publika 

Biban ne’e, Ministru Oan Soru esplika kona-ba tipu pensaun sira, katak lista ne’ebé temi naun-kombatente, signifika iha tempu ne’ebá verifika duni maibé nia labele tama kategória kombatente, entaun halo oinsá taka nune’e bele dehan nia la’ós kombatente. Signifika nia laiha direitu ba pensaun ruma.

“Pensaun sobrevivénsia iha artigu 27 Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál, ne’ebé aplika maun-alin, inan-aman hotu maibé kuandu interpreta didi’ak mak ba inan-oan faluk sira. Tanba ne’e, sobrevivénsia ne’e só ba feen ho oan. Se nia feen iha reklama, se nia oan iha reklama,” nia tenik.

Nia hatutan, kombatente ne’ebé halo funu ho klosan no mate ho klosan, katak ida-ne’e ko’alia sobrevivénsia hodi moris ba, ida-ne’e mak iha. Agora ko’alia kona-ba kondekorasaun ba kombatente mate klosan ne’e buat ketak ida. Tuir Artigu 11 númeru 3 Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál, kona-ba rekoñesimentu no valorizasaun. Katak, ida-ne’ebé mak valoriza no rekoñese, rua lahanesan. Entaun, atu dehan pensaun sobrevivénsia ne’e só ba feen ho oan ki’ak, maibé la’ós ba maun-alin no inan-aman.

“Prestasaun reuni únika mak iha artigu 28. Lei ne’e hateten sira-ne’e sei simu saláriu mínimu ne’e dala 12 ba dala ida de’it. Iha tinan kotuk, ita atribui $1.380, la kontinua ho pensaun. Dedikasaun 8 a 14, 15 a 19 no 20 a 24 sira simu pensaun mensál, inklui pensaun sobrevivénsia,” Oan Soru dehan.

Notísia relevante: Governu taka sai ona lista validasaun kombatente libertasaun hamutuk 92.591

Ko’alia kona-ba dedikasaun 3 a 7, Ministru esplika katak bainhira ema ida partisipa iha funu mak tinan rua ho balun, oinsá bele konta istória.

“Ha’u seidauk bele responde tanba lei seidauk klaru. Bainhira lei ho númeru no letra klaru mak ha’u foin bele ko’alia,” nia informa.

MACLN esplika pensaun sobrevivénsia iha tinan 2003 no 2005, iha rejistu dahuluk ema maun-alin, inan-aman simu sobrevivénsia nian ne’e ema hamutuk rihun 7 resin. Sira-ne’e kontinua simu tanba lei ne’e vale bá oin, la’ós halai bá kotuk.

“Ida-ne’e aprezenta ona iha Parlamentu Nasionál. Ha’u dehan sira ne’ebé simu pensaun sobrevivénsia ne’e tenke hatudu prova prizaun tinan ida. Ida-ne’e lei mak hateten. Ida-ne’e mak akontese tanba lei ko’alia buat seluk ita implementa buat seluk. Situasaun ida-ne’e mak agora iha. Ita inventa sasán, tanba ne’e altera lei atu kondis ho letra lei para pervalese ba faluk ho oan ki’ak, la’ós maun-alin no inan-aman,” nia hateten.

Maski nune’e, Oan Soru dehan, Estadu nafatin fó rekoñesimentu ba sira. Antes ne’e, aplika ona no kondekora ho Órden Funu Na’in, Órden Nicolau Lobato no Órden Lorico Asua’in.

Oan Soru afirma katak reklamasaun tenke liuhosi Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál munisipál mai nasionál, no tenke asina hosi testemuña. Durasaun reklamasaun ne’e loron 60 nia laran. Pagamentu ba pensaun ba kombatente libertasaun ne’e alokadu ona ho orsamentu Millaun $99.

Lista veteranu ne’ebé publikadu iha loron hirak liubá, hamosu polémika iha territóriu laran, tanba liga ba partisipasaun funu ne’e iha mós tinan ki’ik sai veteranu hotu.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas da Piedade

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!