OÉ-CUSSE, 23 Janeiru 2025 (TATOLI)– Organizasaun Naun Governamentál (NGO) Permakultura Timor-Leste (PERMATIL) hamoris bee-matan hamutuk neen iha laletek foho Leolbatan, aldeia Lakofoan suku Costa sub-rejiaun Pante Makasar, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambenu (RAEOA).
Objetivu halo debu maka atu reativa bee-matan sira husi foho hodi uza ba bailoro naruk, ne’ebé husi atividade ne’e ai-horis sira bele moris nafatin hodi evita erupsaun no deslizamentu rai.
Notísia relevante:RAEOA harii debu naturál sia konserva udan-been atu haforsa bee-matan
Iha tinan 2022, PERMATIL ho inisiativa identifika dedu antigu iha laletek foho Leolbatan hodi mobiliza komunidade atu serbisu voluntariu hodi kee debu hodi kuda udan been, tanba komunidade iha aldeia Lakufoan tinan barak uza udan been ba nesesidade moris uma laran hanesan tein hahan, hemu no haris.

“Foufoun ami tama iha aldeia Lakufoan kee debu ne’e komunidade hotu la fiar, maibé ami enkoraza no esplika ba komunidade kona-ba prosesu ida ikus mai bee-matan antigu neen, moris fali ohin loron ita haree susesu di’ak tebes bee-matan antigu sira maran, maibé moris fali, ita nia komunidade uza to’o agora bee la maran ona,” informa Koordenadór PERMATIL Oé-Cusse, Arnold Suni ba jornalista iha Laletek Foho Leolbatan aldeia Lakufoan Oé-Cusse, ohin.
Bee-matan antigu iha tempu bai-loron maran no menus ne’e, kauza husi hahalok ema nian la respeita natureza hodi halo to’os kada tinan ho meiu muda ba mai mak estraga hotu ai no sunu rai to’o molik ikus mai rezulta bee matan sira-ne’e maran no menus.
“Hahalok komunidade sira halo to’os muda fatin ba mai, tanba rai ne’e eransa sira nian, entaun halo tuir sira nia hakarak ikus mai bee matan antigu sira maran no menus,” nia afirma.
Notísia relevante:PERMATIL no RAEOA halo kooperasaun prezerva bee no ambiente
Iha fatin hanesan, Xefe aldeia Leolbatan, José António Takaki, rekoñese susesu ne’ebé PERMATIL prátika ba komunidade Leolbatan, tanba to’o oras ne’e laiha ona problema bee-moos.
“Uluk PERMATIL seidauk tama bee menus, maibé agora ita haree rasik, komesa dada ona ba komunidade sira, tanba tempu bailoron la maran, entaun ida-ne’e konsidera hamoris komunidade, tanba bee-moos importante atu konsumu no halo mós atividade kuda ortikultura,” nia agradese.
Tuir dadus estatistika sensu uma nain Timor-Leste tinan 2022, komunidade uma-nain 182 aldeia Lakufoan asesu ona bee matan ne’ebé PERMATIL kuda iha laletek foho Leolbatan.
Konstrui debu naturál 36 iha Oé-Cusse
Tuir dadus iha 2023 to’o 2024, PERMATIL konsege kee debu naturál hamutuk 36 hanesan iha sub-rejiaun Nítibe unidade 13, kompostu husi suku Ban-Afi konstrui debu tolu, hodi distribui bee ba aldeia Hautefo, Neofmetan no aldeia Kuanobe. Iha suku Lela-Ufe iha debu haat, hodi konstrui iha Mahata, Kuatenes, Bebu no aldeia Hau-Ufe.
Enkuantu, iha Suku Usitako iha debu tolu, mak kontrui iha aldeia Kuantua, Oamna no aldeia Nítibe. Iha suku Bene-Ufe konstrui ida iha aldeia Lamas, no suku Suni-Ufe iha debu rua, konstrui iha aldeia Fuabanu no Aldeia Oélnanoe.
Iha sub-rejiaun Pante Makasar konstrui debu unidade sia (9), kompostu husi suku Costa harii iha aldeia Lakufoan rua, Sanane satán kadalak ida. Suku Cunha satán kadalak ida, suku Naimeko hari’i debu ida, aldeia Netenoke, suku Bobokase harii debu iha aldea Bihala, suku Taiboko harii debu iha aldeia Ulas, suku Nípani harii debu iha aldeia Bausiu, no satan kadalak, suku lifau satán kadalak,
Iha sub-rejiaun Pássabe konstrui debu haat, iha suku Abani tolu no suku Malelat ida. Iha sub-rejiaun Oésilo konstrui debu 10, kompostu husi suku Bobometo harii debu neen, iha aldeia Oébaha, Nianapu, Tumin debu rua, Oénoah no Hoenenu. Suku Usitasa’e iha tolu harii iha aldeia Sifin, no aldeia Buqui rua, nune’e mós suku Usitaqueno mak ida.
Notísia relevante:Nasaun Tolu Partisipa Akampamentu PERMATIL iha Timor-Leste
Jornalista: Abílio Elo Nini
Editór: Florencio Miranda Ximenes




