DILI, 03 Fevereiru 2025 (TATOLI) – Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) no empreza konsórsiu sira husi Japaun Airport Consultant asina, ohin, kontratu serbisu ba finalizasaun dezeñu detalladu ba konstrusaun terminál pasajeiru Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato.
Asinatura ne’e hala’o entre Diretór-Jerál MTK, Constantino Soares, no reprezentante husi Konsórsiu Konsultór Aeroportu Japaun nian empreza sira hanesan Ehira Architects and Engineers, Inc., Oriental Consultants Global Co., Ltd., no Nipon Koei Co., Ltd., no hetan sasin husi Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura, no Ministru Transporte no Komunikasaun, Miguel Manetelu, iha eskritóriu MTK.
“Haksolok no onra boot ba ha’u hodi fó sasin iha okaziaun importante, asinatura kontratu entre Ministériu Transporte no Komunikasaun no Consortium Japan Airport Consultant hodi bele finaliza dezeñu detalladu ba konstrusaun terminál pasajeiru Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato”, Miguel Manetelu hateten iha salaun MTK, Caicoli, ohin.
Nia dehan konstrusaun terminál pasajeiru ne’e nia fonte orsamentu maihusi Governu Japaun iha forma grant no iha porsaun kontrapartida husi Ezekutivu Timor-Leste.
“Asinatura kontratu ida ne’e, la’ós de’it simboliza inísiu ida iha prosesu finalizasaun dezeñu detalladu terminál pasajeiru Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, maibé liuliu atu konfirma seriedade Governu nian ba konstrusaun aeroportu. Tanba hanesan hothotu akompaña deklarasaun Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão nian katak konstrusaun aeroportu hein hela dezeñu no detallu kustu ne’ebé loos”, nia haktuir.

Hodi subliña katak tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030, AIPNL hanesan infraestrutura bázika importante aleinde eletrifikasaun nasionál, estrada, ponte, portu, fibra ótika no projetu tasi-mane.
Lembra katak hafoin PED aprova no lansa, iha kedas aprezentasaun programa V Governu Konstitusionál nian iha Parlamentu Nasionál iha 2012, primeiru-ministru nia diskursu fó kedas énfaze ida katak dezenvolvimentu infraestrutura hanesan motór ba dezenvolvimentu nasionál, katak bainhira infraestrutura bázika iha ona maka sei permite dezenvolvimentu kapitál sosiál no dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé dinámiku no produtivu hodi kria empregu no permite konsolidasaun kuadru institusionál ne’ebé sei forte no organizadu iha país tomak.
Tanba ne’e, iha aprezentasaun programa V Governu nian iha tempu ne’ebá, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão subliña katak Governu sei halo investimenu ho eskala boot, entre investimentu sira ne’e, ida mak alargamentu aeroportu Dili no iha planu ba aviasaun iha munisípiu hodi reabilita pista aérea iha Suai, Oe-Cusse Ambeno, Lospalos, Maliana, Viqueque, Ataúro no Same.
“Hafoin tinan 12, aeroportu Suai no Óe-Cusse harii ona no iha ona kondisaun balun tuir mehi ne’ebé hatuur ona iha PED, entretantu Aeroportu Prezidente Nicolau Lobato no dezenvolvimentu planu aviasaun ba munisípiu sira sidauk konsege implementa. Ita hotu hatene katak, iha tinan 12 nia-laran, ita iha governasaun haat mak troka malu, kada governasaun sempre iha planu no prioridade ne’ebé la hanesan”, nia afirma.
Tanba ne’e, iha governasaun ida-ne’e, konstrusaun aeroportu no dezenvolvimentu setór aéreu sai prioridade tuir programa IX Governu ne’ebé hateten atu hetan konfiansa ba ligasaun entre Timor-Leste no destinu rejionál no internasionál, Ezekutiv sei esforsa uatu kria kondisaun ba aumentu vou regulár ho opsaun barak atu atende ba kreximentu númeru pasajeiru nian.
“Ha’u tenke temi pontu sira ne’e hotu hodi fó lembra ba ita hotu saida mak ita hanaran ‘konsisténsia no persisténsia’ tanba IX Governu Konstitusionál ne’ebé lideradu husi Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão, iha konsisténsia ba saida mak nia promete atu halo, tanba baze ba dezenvolvimentu nasaun nian mak PED, no ita buka maneira hothotu ne’ebé ita bele, atu ho lalais ka neneik, realiza vizaun sira ne’ebé hatuur ona iha PED”, nia subliña.
Asinatura kontratu ne’e ekipa konsultór no kontratór Waskita Karya ho apoiu husi PMC (Consultant ba Jestaun Projetu) sei koordena serbisu hodi finaliza dezeñu importante rua mak terminál Ppasajeiru nian no pista ka runway.
Aleinde ne’e, sei koordena mós ho parte sira husi Governu Austrália hodi finaliza diskusaun ba komponente sira seluk ne’ebé envolve iha prosesu tomak ba konstrusaun aeroportu ne’e.
“Agradese ba Governu Japaun ba nia apoiu finanseiru liuhusi grant iha prosesu ida-ne’e no hau-nia gratidaun ba JICA ne’ebé nu’udar ezekutor husi fundu nian ne’ebé sempre apoia prosesu no dinámika hothotu iha diskusaun sira durante ne’e, nomos consultant ne’ebé hein kle’ur hodi bele konklui prosesu asinatura ida ne’e. Orsamentu ba dezeñu ne’e husi Governu hamutuk rihun $300”, nia adianta.
Governu ne’e espera katak antes Marsu ramata, prosesu dezeñu sei konklui hodi hetan aprovasaun hodi bele hakat ona ba faze sira tuirmai, inklui prosesu konkursu públiku ba konstrusaun terminál pasajeiru, nune’e bele hahú ona obra ne’e.

Iha fatin hanesan Embaixadór japonés, Tetsuya Kimura, hateten Japaun sei halo esforsu ba terminál pasajeiru liuhusi asisténsia Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun nian (JICA, sigla inglés), tanba asinatura ne’e simboliza esforsu Japaun nian atu avansa projetu boot ida-ne’e.
“Projetu aeroportu ne’e nu’udar aspirasaun kle’ur ona husi Timor-Leste. Terminál pasajeiru hanesan oin nasaun nian, odamatan ba nasaun estranjeiru sira no símbolu nasaun nian. Ha’u reafirma ami-nia kompromisu ba dezenvolvimentu nasaun ida-ne’e nian hanesan belun loloos no iha espíritu solidariedade nian”, nia realsa.
Tuir diplomata ne’e, projetu konstrusaun terminál pasajeiru ne’e importante, tanba garante konetividade internasionál ne’ebé importante ba promosaun turizmu no dezenvolve indústria, no projetu ne’e sei fó kontribuisaun signifikativu ba Timor-Leste nia adezaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla portugésI).

Iha sorin seluk, Reprezentante JICA iha Timor-Leste, Ito Mimpei, dehan projetu ne’e atraza iha tempu balun nia laran, maibé ikus mai hahú la’o no hanesan kompromisu ida atu hadi’a konetividade no hasa’e oportunidade ekonómika ba komunidade.
“Hanesan ita hatene, Timor-Leste iha dalan atu sai membru plenu ASEAN nian ho adezaun plena, ne’ebé hein atu realiza iha tinan ne’e no projetu ne’e sei fó kontribuisaun signifikativu ba adezaun nasaun nian”, nia reitera.
Lembra katak, iha 09 Fevereiru 2023, Ministériu Finansa no JICA asina ona apoiu ho montante millaun $37,5 husi Governu Japaun ba harii edifísiu terminál pasajeiru AIPNL nian.
Notísia relevante: MTK orienta JICA no Waskita Karya prepara dezeñu aeroportu Dili
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




