iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE

Governu lansa programa Futuru Lideransa ba ASEAN faze daruak

Governu lansa programa Futuru Lideransa ba ASEAN faze daruak

Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 04 fevereiru 2025 (TATOLI)—Governu liuhusi Vise-Primeiru-Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rural no Abitasaun Komunitariu, Mariano Assanami Sabino no Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) Bendito Freitas lansa programa Futuru Lideransa ba ASEAN (FLBA) faze daruak iha edifisiu MNEK Dili, tersa ne’e.


“Ohin, ita halo lansamentu ba faze daruak programa Futuru Lideransa ba ASEAN. Ita hatene katak programa ida-ne’e importante tebes hanesan faze preparativu ida ba Timor-Leste atu adere ba ASEAN liuliu iha kapasitasaun rekursu umanu nian,” Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito Freitas, hateten ba jornalista sira, tersa ne’e.

Nia dehan, programa ne’e la’o tanba Vise-Ministra Asuntu ASEAN Milena Rangel hala’o servisu ne’ebé másimu tebes atu reforsa joven sira hodi partisipa iha reuniaun importante sira ASEAN nian.

“Futuru lideransa ba ASEAN ne’e atu prepara ita-nia joven sira, fó formasaun ba sira husi matenek-na’in sira mai husi nasaun sira ASEAN nian. Iha formasaun, sira apriende kona-ba oinsá mak sai hanesan lideransa ne’ebé di’ak,” nia dehan.

Nia hatutan, lansamentu ne’e hanesan momentu ístóriku ida atu prepara timoroan sira-nia kapasidade ba líder ASEAN iha tinan 10 ne’ebé atu mai.

Iha sorin seluk, Vise-Ministra Asutu ASEAN Milena Rangel reforsa tan katak iha prosesu integrasaun rejionál atu prienxe rekejitu sai membru plenu tenke liuhusi rekezitu oioin.

programa Futuru Lideransa ba ASEAN (FLBA) hanesan rekezitu ida kona-ba kapasitasaun rekursu umanu iha pilar tolu ASEAN nian hanesan Sosiu Kultural, Defeza Seguransa no Ekonomia.

“Preparasaun ba futuru líder ita hotu hatene ASEAN organizasun ida dinámiku no ita-nia partisipasaun oioin iha enkontru sira ASEAN nian, iha kooperasaun ho nasaun membru sira di’ak tebes. Entaun, ita tenke prepara ita-nia ema sira, nune’e ita tama ona ba ASEAN, ita iha rekursu ne’ebé natoon ona,” nia dehan.

Nia dehan, programa Futuru Lideransa ba ASEAN (FLBA) iha faze primeiru hamutuk joven na’in-100 no ohin termina sira-nia atividade.

“Iha faze primeiru, sira termina ona sira-nia atividade. Sira gradua ona husi programa ne’e. Sira hamutuk na’in-100, sira simu sertifikadu na’in-70 no restu lae. Maibé, sira-ne’e konsege aprende buat barak kona-ba ASEAN. Sira hetan oportuniade ba hala’o estudu komparativu iha nasaun membru sira, sira partisipa direita iha reuniaun sira ASEAN nian, sira komprende di’ak kona-ba organizasaun rejionál ne’e,” nia imforma

Entretantu, kona-ba sira-ne’ebé faze daruak hamutuk na’in-110 mak konsege liu iha selesaun ne’ebé rigór.

“Iha faze daruak ne’e, ita loke ba públiku maibé ho selesaun ne’ebé rigor, entaun ema hamutuk 110 mak pasa/ Durante ne’e ema liu 500 mak mai aplika. Ho selesaun ne’ebé rigor, ita deside na’in-110 mak liu no ohin sira hahú ona sira-nia atividade hanesan Futuru Luderansa ba ASEAN,” Milena dehan.

Programa importante ne’ebé FLBA du’urante hala’o tinan ida-nia laran mak tuir formasaun oioin kona-ba ASEAN iha área Ekonomia, Sosiu Kulturál no Defeza Seguransa.

Husi númeru ne’ebé iha sei fahe kada grupu no grupu ida ema na’in-neen (6) hodi halo peskiza no haree kona-ba asuntu globál liuliu iha ASEAN.

Lansamentu FLBA faze dahuluk

Antes ne’e, Ministériu Negósiu Estranjeirus no Kooperasaun liuhusi Gabinete Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, lansa Programa Futuru Lider ba ASEAN, programa lideransa ida ho durasaun fulan 14 ba Timor-Leste nia foinsa’e no lider futuru sira. Serimónia lansamentu ne’e hala’o iha loron 03 fulan-abríl tinan 2024, iha salaun multiuzu GMN, Dili.

Programa Futuru Lider ASEAN ne’e nia objetivu mak atu dezenvolve kapasidade foinsa’e timoroan sira ho idade husi tinan 23 to’o 37, relasiona ho sira-nia komprensaun kona-ba ASEAN no sira-nia kontribuisaun ba ajenda dezenvolvimentu Timor-Leste nian iha kontestu integrasaun rejionál.

Lansamentu programa ne’e marka prezensa husi Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, akompañadu husi Sekretáriu-Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, no membru Governu sira seluk.

Iha ninia diskursu, Primeiru-Ministru hato’o agradesementu ba prezensa Kao Kim Hourn nian, no konsidera hanesan “demonstrasaun/prova apoiu ASEAN nian kona-ba Timor-Leste ninia jornada hodi adere ba ASEAN”.

Xefe Governu ne’e hateten, programa ida-ne’e mosu iha “momentu ida-ne’ebé importante tebes” no afirma katak programa ida-ne’e “reprezenta Timor-Leste nia kompromisu ba integrasaun no kooperasaun rejionál, no marka pasu boot ida iha Timor-Leste nia jornada ba dezenvolvimentu nasionál”.

Haree ba dezenvolvimentu futuru, Primeiru-Ministru subliña importánsia “hodi investe iha jerasaun líder tuirmai”, hodi apoia “país Timor-Leste atu bele hasoru dezafiu globál sira, nune’e mós promove inovasaun no kontribui ba futuru ida-ne’ebé sustentavel no prósperu”.

Futuru lider ema 100 mak liu iha selesaun rigorozu ne’e, hodi integra ba grupu dahuluk ne’ebé maihusi setór oioin, hanesan organizasaun setór públiku, setór privadu, líder husi empreza emprendedór foun sira, organizasaun sosiedade sivíl, emprendedór sosiál, edukadór no organizasaun internasionál sira.

Programa ne’e mós iha grupu ne’ebé oioin no inkluzivu, kompostu husi feto 56% no partisipante sira maihusi estratu sosiál hotu-hotu.

Kandidatu sira-ne’e hetan rekomendasaun husi sira-nia líder no selesionadu bazeia ba sira-nia aspirasaun hodi hala’o funsaun lideransa ba Timor-Leste iha ASEAN, sira-nia kapasidade hodi estabelese relasaun serbisu transfronteirisu iha país sira ASEAN nian no sira-nia potensiál hodi kontribui ba área prioritária iha rai-laran.

Kandidatu sira tenke domina lian Inglés iha nivel serbisu, hanesan mós rekezitu ida tanba ninia importánsia hanesan língua franka iha kontestu internasionál no rejionál.

Programa ne’e, sei fasilita partisipante sira hodi hetan koñesimentu abranjente kona-ba lideransa no ASEAN, husi peritu nasionál no rejionál sira no sei hetan esperiénsia liuhusi vizita ba nasaun sira iha ASEAN hodi harii rede no aumenta tan sira-nia koñesimentu.

“Aselerasaun programa lideransa nian ne’ebé boot-tebes ne’e sei ajuda Timor-Leste nia prontidaun ba ASEAN,” Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Rangel hateten.

Aleinde ne’e, Timor-Leste nia jerasaun lídere tuirmai ne’e mós sei hasa’e sira-nia konxiensializasaun liuhusi vizita ba país sira iha ASEAN durante programa ne’e, hodi promove kapasidade no potensialidade Timor-Leste hanesan Estadu Membru Plenu Direitu ba ASEAN.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!