iklan

INTERNASIONÁL, EDUKASAUN, DILI

UNTL realiza semináriu ASEAN 2025

UNTL realiza semináriu ASEAN 2025

Konférenisa Akadémika ASEAN 2025 Oportunidade no Dezafius ba Timor-Leste, iha salaun CNE Díli, sesta (28/02). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 28 Fevereiru 2025 (TATOLI)–Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), ohin organiza semináriu ida ho tema ASEAN 2025: Oportunidade no dezafiu sira ba Timor-Leste” ba universitáriu sira iha Dili hodi introdús benefísiu no dezafiu sira.

Reitór UNTL, João Soares Martins. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Reitór UNTL, João Martins, hateten diskusaun semináriu ne’e ho objetivu haree Timor-Leste nia vantajen no dezafiu sira hodi adere ba ASEAN.

“Ita atu sai parte komunidade ASEAN ne’e importante tebes-tebes ita servisu no kolabora, koopera hamutuk iha área sira-ne’ebé benefisia, tantu ba Timor-Leste no ba ita-nia Nasaun viziñu sira. Ha’u hanoin pontu sira-ne’e tau iha kakutak, iha ita-nia fuan tanba ne’e mak ita-nia Nasaun halo servisu maka’as atu lori Timor-Leste ba ASEAN”, Reitór Martins, dehan nia iha salaun Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE-sigla portugés), Kolmera, sesta ne’e.

Nia hatutan tan: “Loron ohin importante ba estudante sira-ne’ebé iha ne’e, tanba ita-boot sira mak sei sai Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu, Embaixadór, ativista, tanba ita-boot sira mak sei defende interese Nasaun no povu Timor-Leste”.

Nia dehan, tenke kolabora hamutuk atu haree área ne’ebé benefísia ba Timor-Leste no komunidade rejionál. Tenke prepara hodi simu komunidade ASEAN no hetan benefísiu sosiál no ekonómiku.

Vice-Ministra ba Asuntu ASEAN, Milena Rangel. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Vise-Ministra Asuntu ASEAN, Milena Rangel, hateten adezaun Timor-Leste nian ne’e polítika esterna Governu nian.

“Ita labele izoladu nafatin iha ita-nia rejiaun, adezaun sobu ita-nia izolamentu hanesan Nasaun sira seluk hanesan Amérika, Áfrika no Uniaun Europeia”, Vise-Ministra hatutan.

Milena Rangel hatete Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN sei ajuda agrikultór sira hodi prodús produtu agríkola barak liután.

“Ita-nia agrikultór sira ne’ebé hetan orientasaun husi produtu agríkola, odamatan nakloke no sira sei iha inisiativa barak liután atu prodús barak liután, tanba sei iha merkadu livre no irigasaun hodi regula kondisaun sosio ekonómiku no kulturál”, Milena tenik.

Nune’e Ministru konsidera setór privadu maka protagonista iha dezenvolvimentu ekonomia nian no iha adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN.

Vise Prezidente Asuntu Adezaun Organizasaun Mundiál Komérsiu no ASEAN iha setór privadu, Sidonio Freitas, hateten Timor-Leste presiza investe iha agrikultura hodi responde ba ezijénsia merkadu nian, bainhira tama iha ASEAN.

“Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste enkoraja agrikultór sira atu hasa’e produsaun hodi responde ba merkadu Nasaun nian no tama ba ASEAN”, tenik.

Nia dehan setór privadu kontinua halo diskusaun ho Governu hodi hadi’a lejizlasaun hodi regula produtu ai-han Nasaun nian.

Tuir Sidonio Freitas, Timor-Leste iha populasaun ne’ebé maioria joven, tanba ne’e presiza investe rekursu umanu hodi responde ba ezijénsia merkadu nian.

Eis Reitór UNTL, Aurelio Guterres, dehan tama ASEAN ne’e tenke preparadu. “Kuandu ita integra ba ASEAN ne’e tenke prontu, bainhira ita hakarak tama entaun ita tenke preparadu”.

Notísia relevante: Timor-Leste nia prezensa iha Reuniaun ADMM hanesan etapa hodi hakat ba ASEAN

Jornalista       : Osória Marques

Editora           : Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!