iklan

NASIONÁL, HEADLINE

FMKS lansa fatuk dahuluk Sentru Síviku no Kulturál Nino Konis Santana

FMKS lansa fatuk dahuluk Sentru Síviku no Kulturál Nino Konis Santana

Serimónia lansamentu fatuk dahuluk Sentru Síviku no Kulturál Nino Konis Santana iha aldeia Pitileti Leten, suku Tutuala, postu administrativu Tutuala, munisípiu Lautein, tersa (11/03/2025). Imajen/FMKS

DILI, 11 Marsu 2025 (TATOLI)—Fundasaun Memória Konis Santana (FMKS), tersa ne’e, lansa fatuk dahuluk Sentru Síviku no Kulturál Nino Konis Santana iha aldeia Pitileti Leten, suku Tutuala, postu administrativu Tutuala, munisípiu Lautein no iha biban hanesan hanoin hikas tinan 27 saudozu Nino Konis Santana nia falesimentu.

Prezidente FMKS, Izaldes Santana, esplika, Sentru Síviku no Kulturál hanesan fatin ne’ebé ita hotu bele kontribui ba sosiedade ne’ebé dignu hodi ita hotu bele sente orgullu ba identidade rasik.

“Iha futuru sentru ne’e sei utiliza hanesan espasu públiku ba entidade hotu, liuliu ba jerasaun foun sira atu transforma aspetu hotu, promove no dezenvolve sira-nia talentu, nune’e kontinua hatutan luta ukun rasik-an nian. Kontribui ba dezenvolvimentu povu no nasaun iha ukun-an ida-ne’e mak ita bele dignifika istória no hametin espíritu patriotizmu,” Prezidente Fundasaun hato’o durante serimónia lansamentu fatuk dahuluk, iha suku Tutuala, hanesan haktuir iha nota ne’ebé Agência Tatoli asesu.

Notísia relevante : MAPPF identifika espésie oioin iha Parke Nasionál Nino Konis Santana

Serimónia lansamentu fatuk dahuluk Sentru Síviku no Kulturál Nino Konis Santana iha aldeia Pitileti Leten, suku Tutuala, postu administrativu Tutuala, munisípiu Lautein, tersa (11/03/2025). Imajen/FMKS

Tuir proposta ne’ebé hato’o, FMKS sei hetan fundu ho montante $28.000 husi Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl (GASC, sigla portugés) no Institutu Camões liuhusi Embaixada Portugál iha Timor-Leste ho valór $400.000, ne’ebé sei utiliza ba konstrusaun edifísiu Sentru Sívika no Kultura Nino Konis Santana inklui formasaun oinoin ba foin-sae no entidade oinoin durante tinan-tolu iha Tutuala.

Edifísiu sei harii iha área ho superfise metru 26,50 x 61, ne’ebé lokaliza iha aldeia Pitileti Leten, (medida terrenu bazeia ba informasaun husi Dirasaun Terra no Propriedade no Servisu Kadasterál munisípiu Lautein, Sekretaria Estadu Terra no Propriedade Dirasaun Jerál Terra Propriedade Ministériu Justisa).

“Lori Fundasaun nia-naran, família, parente, amigu no kompatriota sira, hakarak agradese ba Governu liuhusi Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl no Institutu Camões liuhusi Embaixada Portugál iha Timor-Leste, ne’ebé fó fundu harii Sentru Síviku no Kulturál ho planu konstrusaun tinan-ida no atividade seluk hanesan kapasitasaun ba komunidade sira husi labarik, joven no inan-aman ne’ebé hakarak aprieende hodi dezenvolve no kontribui ba família, sosiedade no nasaun,” Prezidente Fundasaun katak.

Izaldes Santana konsidera, investimentu ne’ebé hahú ohin no ba-nafatin komesa ona hanesan espíritu patriotizmu ne’ebé Saudozu Nino Konis Santana hatudu ona ba ita hotu durante tempu rezisténsia, nune’e nia husu atu parte hotu bele partense ba obra ida-ne’e.

“Ba Estadu liuhusi Governu atu kontinua tau-matan, liuliu estatutu rai Fundasaun no Sentru ba futuru. Ita-nian esforsu sira no tulun hotu, hanesan inísiu husi ita-nia investimentu ba ita-nia jerasaun, ohin-loron ita hotu marka istória, hatudu ba foin-sa’e sira katak ita hotu ne’ebé marka prezensa iha fatin ida ne’e no sira ne’ebé tanba tempu, tanba moras la marka prezensa iha fatin ida ne’e, sei hakerek ita-nian istória iha prosesu dezenvolvimentu povu no Estadu,” nia tenik.

Kona-ba FMKS

FMKS harii husi família, parente, kolega, kompatriota husi Komandante Saudozu, Nino Konis Santana, iha loron 12 dezembru 2012, hanesan Organizasaun Naun Govermentál ne’ebé la buka lukru, la apoiu ba partidu polítiku ruma ka sekte ruma.

Fundasaun ida-ne’e harii ho kontribuisaun, tulun no esforsu ne’ebé Saudozu Lasama hatudu mak edifísiu ba Fundasaun iha Tutuala,  Saudozu Lasama, Ministru Mariano Assanami Sabino no entidade sira seluk.

Ezisténsia ida-ne’e legaliza ona iha Diresaun Nasionál Rejistu Notariadu, Ministériu Justisa iha tinan 2014.

Fundasaun ida-ne’e eziste hodi hatutan espíritu luta no dignifika istória Komandante-nian ba jerasaun foun sira, oinsá atu banati saudozu ninian dedikasaun ba Timor, hodi kontribui ita ida-idak ninian matenek ba dezenvolvimentu povu no rai Timor-Leste.

Aleinde ne’e, Embaixada Portugál liuhusi Embaixadora Manuela Bairros iha tinan 2023 tulun Fundasaun kapasita kiik-oan sira iha Tutuala ba formasaun lian-portugés, joven sira ba lian-inglés nokomputadór.

Iha tinan 2024 to’o ohin-loron, Fundasaun mós loke formasaun lian-Koreia no inglés ba joven sira ho formadór foin-sae feto no mane ne’ebé servisu voluntáriu. Husi formasaun ne’e, jestór fundasaun kontinua halo esforsu atu hetan voluntáriu ba lian-portugés.

Biografia Saudozu Nino Konis Santana

Antoninho Santana, ho naran revolucionário, ‘Nino Konis Santana’, moris iha povasaun Veru, suku Tutuala, postu administrativu Tutuala, munisípiu Lautein. Moris iha loron 12 Janeiru 1957. Oan dahuluk husi aman Ze-Makar no inan Poko-Tana.

Saudozu Nino Konis Santana. Imajen/Espesiál

Iha tinan 1963, Nino Konis Santana hahú estuda iha eskola munisipál Tutuala (eskola primária). Iha tinan 1968, Nino Konis Santana muda eskola ba koléjiu São João Bosco iha Fuiluro atu kontinua estudu iha 2ª classe. Hakotu 4ª classe iha 1971.

Iha tinan 1971-1973, estuda iha 1° ciclo iha eskola Pré-Sekundária katolika Baucau. Iha tinan 1973-1975, estuda iha eskola Canto Resende ‘Professor do Posto Escolar’.

Iha tinan 1975, delegado UNETIM (União Nacional dos Estudantes de Timor Leste). Organisasaun joventude FRETILIN iha eskola Canto Resende. Hahú participa ativu iha polítika.

Iha tinan 1975-1977, Organizasaun Popular Juventude de Timor (OPJT) envia atu dirije kontinuasaun ensino iha Tutuala, maibé la konsege tanba funu, nune’e hala’o fali atividade kampanha alfabetijasaun iha zona Tutuala. Aleinde ne’e, asume mós kargu nu’udar responsável ba OPJT.

Iha tinan 1979, hetan kapturasaun husi timoroan armadu ne’ebé serbisu ba Militár Indonézia, maibé konsege halai tan ba ai-laran ho suporta husi timoroan armada sira balu tan.

Iha tinan 1977-1979, Delegadu Komisáriu (DK) iha setór Ponta Leste. Iha tinan 1979-1980, hanesan asistente polítiku iha rejiaun Talisma.

Iha tinan 1981-1983, iha konferénsia kuadru rezistensia, sai delegadu Partidu Marxista-Leninista- FRETILIN, koloka iha 3ª kampanha husi 1° Brigada Vermella.

Iha tinan 1983-1991, nu’udar Komisáriu polítiku iha rejiaun Militár Sentrál, NAKROMAN, hafoin kuadru resisténsia mate barak iha 7 setembru 1981, konsekuénsia husi operasaun Militár Indonézia ba serku no aniquilamentu ne’ebé koñesidu ho OPERASI KIKIS.

Iha tinan 1991-1993, asume kargu Komisáriu polítiku Militár sai mos nu’udár Vise-Sekretáriu Konsellu Diretiva FRETILIN (CDF), hafoin Vise-Sekretáriu CDF, Mau Hudu Ran Kadalak hetan kapturasaun iha tinan 1991.

Iha tinan 1993-1998, hafoin kapturasaun Kay Rala Xanana Gusmão iha 1992  no Mau Hunu Bulerek Karatayano iha 1993, Nino Konis Santana asume kargu hanesan tuir mai ne’e:

  • Chefe do Conselho Militar, Órgaun nebe komandu Luta. Hola parte husi Estado Maior das Falintil no Conselho Diretiva da Fretilin.
  • Secretário do Conselho Diretiva da FRETILIN, kargu nebe Mau Hunu Bulerek Karatayano assume molok despartidarizasaun FALINTIL husi FRETILIN iha 1987.
  • Secretário do Conselho Executivo da Luta Frente Armada (CEL/FA).
  • Secretário do CEL/FC, comite Executivo da Luta Frente Clandestina, hafoin Kery Laran Sabala’e lakon, to’o nia mate iha Mertutu Ermera loron 11 Marsu 1998.

TATOLI

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!