DILI, 19 Marsu 2025 (TATOLI)-Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla portugés), liuhusi sekretáriu ezekutivu CET entrega relatóriu narrativu finanseiru finál husi ezekusaun orsamentu tinan-2024 nian ba Gabinete Apoiu Sosiedade Sívil (GASC) iha Palásiu Governu.
Diretór Ezekutivu CET, Pe. Carlos Miguel Pereira hateten, relatóriu ne’ebé agora submete ne’e rezultadu finál husi servisu implementasaun ne’ebé hetan apoiu husi subvensaun Governu ba iha programa ne’ebé iha.
“Ami lori relatóriu anuál ezekusaun kontribuisaun finanseira ba tinan-2024 ne’e mai iha GASC, relatóriu ida ne’e prodús durante rezultadu husi servisu sira iha tinan tomak ezekusaun osan subvensaun nian ne’ebé Governu fó ba CET”, Diretór Pe. Carlos Miguel Pereira akresenta.
Diretór ezekutivu ne’e hatutan tan, alokasaun orsamentu husi $15 millões ba programa haat ne’ebé mensiona, iha edukasaun nian aloka orsamentu $6.410 no $800 aloka ba atividade karaktér edukativa, programa karaktér sosiál iha 4.500 mil, ba atividade Governu ekleziál nian $2.755.700 ikusliu jestaun administrasaun iha CET no dioseze sira alokadu osan hamutuk $1.333.500.
“Osan $15 millões ne’ebé fó ba CET fahe ba parte haat, ida-idak hodi hala’o nia servisu sira iha relasaun ho jestaun nian no mós iha atividade no programa sira hahú kedas husi dioseze tolu mai to’o iha konferénsia episkopál rasik ho nia komisaun sira”, ezekutivu ne’e afirma.
Bazea ba ezekusaun orsamentu tinan-2024 nian, Governu aprova orsamentu hamutuk $15 millões ba CET hodi aloka ba programa naun-fíziku haat hanesan, área edukasaun, jestaun administrasaun CET inklui dioseze tolu, kona-ba asuntu sosiál no mós ekleziál.
“Iha lorokraik ida-ne’e CET hakat mai Palásiu hodi aprezenta relatóriu narativu no relatóriu finanseiru ne’ebé maka atribui ba projetu tomak iha implementasaun 2024 nian”, Koordenadór GASC, Joaquim da Costa Freitas, ba jornalista sira iha salaun enkontru GASC, Palásiu Governu, ohin.
Husi programa haat ne’ebé CET implementa, sempre iha ninia alokasaun ba kada programa husi montante orsamentu ne’ebé mak antes ne’e Governu aprova ona, maske implementasaun balun seidauk determina maibé iha akordu mai fali sei kontinua halo kompleta.
“Alokasaun ba iha edukasaun 40%, asuntu sosiál 30%, ekleziál 20% nune’e mós atribuisaun ba iha administrasaun 10%, maske balun seidauk determina, maibé kontinua hela iha enkuadramentu liga ba ho akordu”, koordenadór ne’e hateten.
Koordenadór ne’e aumenta tan, relatóriu ida-ne’e importante tebes ba entidade sira ne’ebé hetan orsamentu subvensaun públika, iha obrigatóriu atu hatama relatóriu narrativu no finanseiru bazeia ba akordu ne’ebé antes ne’e asina iha inísiu tinan-2024.
Tuir observasaun ekipa gabinete, projetu implementasaun hirak ne’e seidauk to’o 100%, iha balun mak kompleta ona no balun seidauk. Tanba ne’e, subvesaun públika nia orsamentu Estadu, normalmente GASC sei kontinua koordena ho CET, atu nafatin halo kompleta no depois ida-ne’e sei aumenta tan dentru alokasaun ne’e iha uniformiza tan ba programa seluk tan hanesan kapitál dezenvolvimentu, bein-servisu, saláriu no vensimentu nune’e mós kapitál menór.
Jornalista: Alexandra da Costa
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





