DILI, 25 Marsu 2025 (TATOLI)–Enkaregadu Negósiu Embaixada Timor-Leste ba Índia, Francisco Dionisio Fernandes Maukura, hateten Governu da-sia hala’o servisu ne’ebé másimu hodi dada investór mai investe iha Timor-Leste.
“Ita difisiensia iha infrastrutura, ita tenke moderniza ita-nia infrastrutura, nahe alkatraun iha estrada sira hotu iha teritoriu nasionál, maibé Governu da-sia komesa hadi’a daudaun ona ita-nia estrada sira, investe osan barak hodi hadi’a estrada sira, komesa hadi’a iha Ermera, Dili laran no seluk tan, ida ne’e hatudu sinal ida di’ak atu dada investór sira husi estranjeiru mai investe”, Maukura hateten ba TATOLI iha Faról, tersa ne’e.
Nia dehan, servisu diplomasia kontinua avansa ba oin hodi lobi investór estranjeiru sira, maibé dezenvolvimentu infrastrutura iha rai-laran tenke hadi’a ho másimu tanba investór atu mai investe tenke prepara kondisaun ne’ebé di’ak.
“Investór sira atu mai investe tenke prepara uluk kondisaun, maibé agora Governu servisu maka’as tebes, ita nia diplomasia kontinua avansa ba oin, maibé buat sira ne’e hotu lori tempu, ita la’ós halo milagre, maibé ita komesa hakat neneik ona ba oin”, Maukura hateten.
Antigu Xefe Misaun Embaixada Timor-Leste ba Jeneva akresenta, Índia iha interese maka’as koopera ho Timor-Leste hodi investe iha área agrikultura hodi bele ajuda Timor-Leste nia dezenvolvimentu, liuliu iha ámbitu Timor-Leste nia preparasaun adere ba ASEAN.
Notísia relevante: India apoiu másimu Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN
“Timor-Leste ita haree agora iha potensia ba investimentu iha área agrikultura nian, Índia Nasaun ida ne’ebé hakarak tebes atu koopera ho ita hodi investe iha área sira hanesan agrikultura no seluk tan, nune’e bele dudu ita-nia dezenvolvimentu”, Maukura hateten.
Diplomata timoroan ne’e afirma, Timor-Leste bele konsidera Índia sai hanesan merkadu alternativu iha Azia Súl.
“Daudaun ne’e ita iha asuntu importante barak koordena hela, ita hakarak liu mak agrikultura, tuir fali mak saúde, ita haree Índia mós halo produsaun ba ai-moruk, ita mós hakarak sira investe mós iha IT (Informasaun no Teknolojia) nian tanba temi kona-ba IT Índia mós maka’as iha mundu, nune’e ita mós hakarak realiza interkambiu kulturál ho sira, buat sira ne’e parte ida atu dudu ita-nia dezenvolvimentu, bainhira ita tama ba ASEAN buat sira ne’e importante tebes”, nia tenik.
Nia hatutan, daudaun ne’e relasaun bilaterál entre Timor-Leste ho Índia metin tebes ba oin bele realiza akordu servisu hamutuk liuliu iha área importante sira ne’ebé Timor-Leste presiza.
Durante hala’o misaun diplomata iha Índia, Maukura hasoru malu ho investór lubuk ida no Governante Índia nian balu ko’alia ona kona-ba futuru kooperasaun entre nasaun rua no investór barak iha Índia sei mai vizita Timor-Leste iha tempu besik hodi haree direta Timor-Leste nia potensiál hafoin hakat ba akordu kooperasaun sira.
Alende ne’e, Governu esforsu hela atu halo kooperasaun iha área aero, nune’e bele liga konektividade entre Timor-Leste ho Índia.
Benefisiu husi kooperasaun entre Timor-Leste-Índia
Maukura hatutan, instalasaun Timor-Leste nia embaixada iha Índia durante fulan neen, konsege promove Timor-Leste iha Índia.
“Ita nia estabelesimentu embaixada iha ne’ebé servisu importante barak mak ita hala’o, maibé importante liu mak ita promove Timor-Leste ba ema Índia sira atu hatene ita nia nasaun ne’e iha ne’ebé, maibé durante fulan neen ita konsege promove ita nia nasaun, kuaze ema Índia barak hatene ona Timor-Leste, ha’u rasik mak ko’alia ho Indianu ida hodi haruka estudante hamutuk 300 mai eskola iha ita nia Universidede rua hanesan Universidade da Paz (UNPAZ) no Universidade Katólika Timorense (UCT)”, nia tenik.
Tuir nia, Timor-Leste hetan ona benefisiu husi Índia tanba haruka ona sira nia ema mai eskola iha Timor-Leste no kada fulan ema ida sei gasta $1,500.00 liu.
“Ita hetan ona benefisiu, estudante Índia sira mai eskola iha ne’e, sira lori osan mai ita, kada fulan sira ema ida gasta $1,500.00, selu ba universidade no sira nia han-hemu iha ne’e, sira sei hela iha ne’e durante tinan lima ba oin, sira sei mai tan, ita hetan ona benefisiu, agora ita hadi’a mak ita nia kondisaun de’it”, nia sujere.
Maukura adianta tan: “Estudante husi Índia mai eskola iha ita-nia universidade sira iha ne’e, tanba iha sira nia nasaun atu kompete ba universidade públiku liuliu iha área medisina susar tebes, ema ne’ebé iha valór boot mak bele tama, entaun númeru estudante boot iha Índia sira labele tama hotu iha universidade públiku no privadu sira iha Índia, entaun sira deside eskola sai husi sira-nia nasaun, importante eskola duni kona-ba médiku nian, sira balu mai ne’e, sira-nia aman-inan ho ekonomia mediu liu, maibé sira hakarak sira-nia oan tenke sai doutór. Maibe kada tinan sira nia universidade simu estudante labele liu millaun rua, sira-nia estudante barak demais, sira-nia estudante kada tinan liu millaun rua, ida ne’e mak barak deside ba eskola iha liur la’os Timor de’it”.
“Ida ne’e susesu ida husi ita nia diplomasia, ba oin ita atende sira ho di’ak, sira sei mai nafatin eskola iha ne’e, sira mai tanba doutór Indianu ida mai antes ona halo peskiza ba ita-nia universidade sira, nia haree universidade rua mak di’ak, entaun sira hili universidade rua ne’e hodi haruka sira nia estudante sira mai eskola”, nia hakotu.
Notísia relevante: Estabelesimentu Embaixada Timor-Leste iha India finaliza ona
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editora : Rita Almeida





