Governu husu populasaun Hatu-Udu koopera oferese rai ba konstrusaun autoestrada

AINARO, 10 Abríl 2025 (TATOLI)—Sensibilizasaun no konsultasaum públika ba projetu autoestrada husi Zumalai to’o Natarbora hala’o loron da-ruak iha postu administrativu Hatu-Udu. munisípiu Ainaru, Governu husu ba família afetadu sira koopera ho Governu atu oferese rai bainhira konstrusaun hahú labele iha problema.
“Enkontru ida-ne’e Ministériu Petroleu Rekursu Minerál (MPRM) hamutuk ho interministeriál sira hotu atu ko’alia asuntu importante ru. Ida, mak atu sensibiliza projetu autoestrada ho nia objetivu sira. Ida seluk, konsulta inisiál ida husu ita-boot sira iha hanoin no hakarak ruma karik ita diskute maibé ida-ne’e projetu kontinuasaun husi projetu Tasi-Mane. Husu ita-boot sira koopera atu aban bainrua projetu ne’e mai labele iha problema ne’ebé boot,” Ministru Petroleu Rekursu Minerál (MPRM), Francisco Monteiro. hateten perante ba populasaun Hatu-Udu iha sensibilizasaun loron daruak, kinta ne’e.Ministru ne’e esplika, projetu autoestrada hanesan projetu ida-nia kontinuasaun husi Suai Suplay Base ho nia intensaun atu sai hanesan baze apoiu ba industria petrólifera.
“Nune’e, iha Suai Suplay Base nia sei lori sai tama sasán ne’ebé prodús iha Timor no tenke lori ba iha fatin boot indústria petrólifera nian iha Natarbora, entaun iha Suai atu ba Natarbora ita oresiza autoestrada boot ida atu lori ekipamentu sira. Ida-ne’e mak importante husi autoestrada ne’e no Governu halo ona sesaun primeiru iha tinan 2015 husi Suai mai to’o ona Zumalai, entaun Governu ida-ne’e hakarak kontinua ba to’o Natarbora,” Ministru Francisco dehan.
Nia salienta, projetu ne’e mós atu bele ajuda mós Timor-Leste nia negosiasaun ho empreza internasionál sira-ne’ebé dezenvolve hela kampu boot Greater Sunrise.
“Projetu sira-ne’e faze ida atu ajuda ita-nia negosiasaun atu dada kadoras Greater Sunrise mai Timor-Leste. Nune’e populasaun hotu iha Hatu-Udu imi-nia kontribuisaun ba projetu autoestrada ne’e hanesan mós imi kontribui ba dada kadoras mai Timor-Leste. Ida-ne’e mak ami mai ko’alia ho imi husu imi atu koopera,” nia dehan.
Iha oportunidade ne’e, Ministru Planeamentu Investimentu Estratéjiku (MPIE), Gastão Sousa hateten projetu autoestrada no projetu Tasi-Mane importante ba Timor-Leste nia futuru.
“Projetu autoestrada no projetu Tasi-Mane la’ós ba Suai de’it, la’ós ba Natarbora de’it, maibé ida ne’e ba Timor hotu. Husi ne’e mak sei fó retornu di’ak atu ita labele sai Estadu falladu. Maibé, ita tenke sai hanesan Estadu ida ema dehan mediu ne’ebé hatur ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) hatu ona,” Gastão hateten.
Tuir Gastão, Governu iha responsabilidade atu halo dezenvolvimentu ba nia povu maibé dezenvolvimentu atu la’o presiza kooperasaun populasaun sira-nian hotu.
“Nune’e ha’u husu ba Hatu-Udu oan sira mai ita fó liman ba malu hodi tulun ita nia dezenvolvimentu ne’e ba oin ba ita nia jerasaun futuru mai,” nia dehan.
Iha sorin seluk, Prezidente Autoridade Munisípiu Ainaro, Manuela Jorzinha Carmo Bucar Corte-Real, hato’o agradesimentu ba Governu sentrál ne’ebé lori ona dezenvolvimentu liuhusi área Ainaro.
“Ami haksolok tebes, simu dezenvolvimentu ne’ebé mai. Durante ne’e, ami Ainaro hamlaha tebes ba dezenvolvimentu. Projetu autoestrada ne’ebé atu mai liuhusi Hatu-Udu, ida-ne’e importante tebes no ami Ainaro aseita no koopera,” Manuela hateten.
Iha okaziaun ne’e, Manuela husu ba populasaun Hatu-Udu atu koopera nune’e bele loke kampu servisu ba joven sira.
Iha inísiu, konstrusaun ba autoestrada iha kilómetru 176 maibé hafoin halo ajustamentu, koinsidénsia ho mudansa estratéjika ba konstrusaun Planta LNG husi Beaço ba Natarbora mak fixa konstrusaun kilómetru 110, ne’ebé kilómetru 30 husi Suai bá Covalima konkluídu no sei konstrui tan kilometru 70-resin, hodi fahe ba seksaun tolu no kada seksaun konstitui husi kilométru 25-resin.
Durante konstrusaun autoestrada seksaun dahuluk, nomós ba Projetu Suai Supply Base, Governu prepara ona kuadru legál no mekanizmu apropriadu hodi fó indemnizasaun ba vítima afetada sira.
Prosedimentu ne’e, inklui identifikasaun ba rai, uma no plantasaun ne’ebé afetadu husi projetu no prosede ba preparasaun baze dadus, publikasaun ne’ebé permite kontestasaun no rezolusaun iha períodu determinadu no realiza kompensasaun.
Konstrusaun autoestrada, tuir estimativa husi MPRM no Timor GAP, E.P, sei iha impaktu diretu liuhusi oferta empregu entre 2000 rua to’o 5000 no impaktu indiretu ne’ebé ba setór seluk hanesan restraurante, transporte, akomodasaun, oportunidade negósiu, agrikultura, pekuária, peska, turizmu, kriasaun sidade foun no indústria seluk ne’ebé sei envolve empreza lokál, inklui ajuda timoroan sira atu hetan kompeténsia foun.
Entretantu, ekipa interministeriál ne’ebé envolve iha sosializasaun no konsulta públika ne’ebé realiza hahú husi Kovalima, Manufahi, Ainaru no Natarbora mak hanesan MPRM-Timor GAP, E.P, ministériu sira mak hanesan Administrasaun Estatál (MAE), Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE), Justisa (MJ), Obra Públika (MOP), Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF), Juventude Desportu no Kultura (MJDK) no Interiór (MI).
Antes ne’e, iha 07 Marsu 2025, Konsellu Ministru autoriza Ministériu Petroleu no Rekursu Minerál (MPRM) halo despeza relasiona ho programa kona-ba implementasaun Projetu Tasi-Mane iha Kosta Súl nasaun nian ho montante $40.500.000.
Hafoin ida-ne’e MPIE, liuhusi Komisaun Nasionál Aprovizionamentu (CNA, sigla portugés) sei lansa konkursu internasionál ida hodi buka kompañia atu buka solusaun ba funsionamentu projetu boot rua (Autoestrada no Suai Supply Base) ne’ebé atu lansa mak hanesan parte ida husi Projetu Tasi-Mane nian.
Sensibilizasaun loron dahuluk realiza iha Zumalai, loron da-ruak iha Hatudu Ainaro, loron da-tolu iha Betano Manufahi no ikus liu iha loron sábadu (12/04) iha Natarbora.
Populasaun Hatu-Udu nia lian
Liuhusi sensibilziasaun ne’e, komunidade hato’o sira-mia lian kona-ba konstrusaun autostrada refere mak hanesan;
Komunidade Narciso Amado de Jesus
“Ami aseita ho dezenvolvimentu ne’ebé atu mai, ami família afetadu sira husu mak ne’e, Governu tenke trata ami ho didi’ak, fó kompensasaun ho dignu no trata ami nia ai-horis sira ho di’ak, ami moris ho vida agrikultura,” nia haklaken.
Komunidade Joãna Bety
“Projetu boot ida-ne’ebé atu mai ne’e ami apresia tebes, maibé husu ba Governu atu trata ami hanesan mós ho populasaun Suai nian, rai metru ida $3 ne’e ami aseita, maibé projetu ne’e atu mai karik haree mós ami nia plantasaun sira, ami nia natar sira, no ami nia uma lisan sira ne’ebé balu mós afeta ba projetu ne’e,” Bety Tenik.
Komunidade Domingos da Costa
“Ba ha’u pessoál prontu atu koopera ho Governu, du’urante ne’e ami halerik hela ba dezenvolvimentu maibé agora dezenvolvimentu mai dadaun ona, ida ne’e ami simu no koopera, ba rai metru ida $3 ha’u aseita maibé trata ami tenke dignu tanba ami moris ho vida agrikultór,” Domingos katak.
Komunidade Marcelino Magno
“Ha’u apresia tebes ba Governu ida ne’e, hanesan ami nia Prezidente Autoridade ko’alia ona, ami hamlaha no hamrok duni ba dezenvolvimentu. Atu sujere de’it ba Governu katak, aban bairua dezenvolvimentu ne’e mai tau prioridade mós ba ami nia juventude sira, ami lakoi ami atu sai penontob ba dezenvolvimentu iha ami nia rain rasik, ida ne’e mak ami husu, tau hela iha konsiderasaun ba,” Marcelino tenik.
Komunidade Mariano de Almeida
“Ha’u família ida ne’ebé identifikadu afetadu ba projetu autoestrada ne’e, ami konkorda atu muda husi ami nia fatin maibé tenke trata ami ho dignu, trata ho kondisaun. Ami mós husu, fatin sira ne’e balu mós luluk, ita tenke haree oinsa atu muda sira ho didi’ak,” Mariano hateten.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes

